Od njegova kolege s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu doznajemo kako je Strmota doista oduvijek bio zagrižen za demografiju, pravi idealist.

Ovaj 32-godišnji znanstvenik s doktorskom titulom ocijenio je kako su mjere koje je Vlada donijela kako bismo obnovili krvnu sliku Hrvatske običan folklor, kao i Vijeće za demografiju, koje se na čelu s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem u utorak sastalo četvrti put.

Istoga dana stigle su i crne brojke Državnog zavoda za statistiku, koje govore kako je 2017. nadmašila negativni rekord iz 2015. Prošle godine rodilo se 17.614 ljudi manje nego što ih je umrlo.

Nakon što je suočen s ovim brojkama i demografskim mjerama koje su se prežvakavale na Vijeću te potom prezentirale novinarima, isto kao i tri mjeseca ranije, Strmoti je očito prekipjelo.

'Kao mladi čovjek, građanin Hrvatske, otac dvoje djece, suprug nezaposlene supruge, nezaposlenih roditelja, ne vjerujem da će se išta riješiti ovakvim pristupom', kazao je na konferenciji za medije, na iznenađenje same ministrice koja je taj čin opravdala njegovim godinama.

Marin Strmota prije nešto više od godine dana postao je državnim tajnikom u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Iako je demografija u imenu Ministarstva stavljena na prvo mjesto, mnogi su kritizirali odluku Andreja Plenkovića da ovaj sektor bude utopljen u postojeće Ministarstvo kao trinaesto prase.

Demografija nije dobila svoje ministarstvo, ali je dobila državnog tajnika za demografiju – Marina Strmotu. Iako je član HDZ-a, politikom se ranije nije bavio - bio je docent na Katedri za demografiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Strmota je 2003. završio Opću gimnaziju u Biogradu na Moru. One koji ga poznaju ne čudi njegova reakcija jer je još od srednje škole bio odlikaš koji je uvijek znao što želi i imao svoje ideale.

Nakon srednje škole odlazi u Zagreb na Ekonomski fakultet, smjer gospodarska analiza i razvoj, te se posvećuje akademskoj karijeri.

Godine 2007. postaje znanstvenim novakom na Katedri za demografiju koju vodi poznati demograf Anđelko Akrap, 2014. postaje viši asistent, a 2016. i docent na Katedri za demografiju.

Potkraj 2016. Strmota odlazi u novo ministarstvo te mu je u fokusu isključivo demografija.

Prema podacima iz imovinske kartice, živi u Zaprešiću, ima plaću 15.771,69 kuna neto, a kako je i sam kazao, supruga mu je nezaposlena.

Imaju dvoje djece i dva kredita, prvi od 50 tisuća kuna, uz mjesečnu ratu od 1000 kuna, i drugi od 170 tisuća kuna, uz ratu od 2700 kuna.

Nekretnine ne posjeduju, a supruga ima Volkswagen Golf iz 2008., vrijedan oko pet tisuća eura.

Strmota je u svom kratkom mandatu često istupao u medijima nakon što je resorno ministarstvo donosilo mjere koje su smatrali demografskima iako su stručnjaci ukazivali na to da je riječ o socijalnim mjerama, poput povećanja porodiljnih naknada za drugih šest mjeseci i slično.

'Nijedna mjera neće sama po sebi povećati natalitet. Moramo imati cijeli sustav razrađenih mjera kojima ćemo pomagati našem slojevitom društvu, neće se to povećati zbog tih 1400 kuna veće plaće i pomoći će dijelu žena. To danas nisu mala sredstva, tih 1400 kuna. Nismo rekli da će jedna mjera sama spasiti cijelu stvar', kazao je Strmota prije godinu dana.

U jednoj od kasnijih izjava utvrdio je i kako neće novac nagnati ljude da imaju više djece.

Parcijalne mjere koje je donijela Vlada u 2017. nisu urodile plodom, kao što su iskusni demografi poput Akrapa i Šterca i govorili, a što dokazuju i negativni rekordi srušeni u prošloj godini.