Aspartam je niskokalorični umjetni zaslađivač, otprilike dvjesto puta slađi od šećera. To je bijeli prah bez mirisa, a u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dopušten je za upotrebu kao dodatak hrani - aditiv - za zaslađivanje raznih vrsta pića i hrane, poput deserata, slatkiša, mliječnih proizvoda, žvakaćih guma, proizvoda od voća i povrća, te se koristi i kao stolni zaslađivač.

S obzirom na to da po jednom gramu sadrži samo četiri kalorije, može biti od pomoći u smanjenju unosa šećera, velikog neprijatelja ljudskog zdravlja, pa se nalazi i u niskokaloričnim proizvodima ili proizvodima za kontrolu tjelesne mase. Treba uzeti u obzir i to da su umjetna sladila jedina opcija za ljude koji trebaju pratiti razinu glukoze u krvi.

Godinama se raspravljalo o štetnosti aspartama, a sada će ga vodeće svjetsko zdravstveno tijelo (WHO) proglasiti mogućim uzročnikom raka. Koliko je on doista štetan te kakve promjene donosi ovakva karakterizacija Svjetske zdravstvene organizacije, upitali smo voditeljicu Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri HZJZ-u Dubravku Mariju Kreković.

'Dozvoljene količine nisu rizik za zdravlje'

'Prisutnost aspartama mora biti naznačena na deklaraciji, i to imenom ili tzv. E-brojem (E-951). Ako se konzumira u preporučenim dozama, ne predstavlja rizik za zdravlje', ističe Kreković. Procijenjena sigurna doza unosa pritom je 40 miligrama na kilogram tjelesne mase u jednom danu. Za odraslu osobu tešku oko 70 kilograma preporučeni dnevni unos jednak je slatkoći više od pola kilograma šećera.

Kako nam objašnjava Kreković, Međunarodna agencija za istraživanje raka pri WHO-u samo procjenjuje dokaze o uzrocima raka i ne daje zdravstvene preporuke. U praksi to znači da činjenica da će WHO u srpnju okarakterizirati aspartam kao potencijalno kancerogen podrazumijeva samo identifikaciju opasnosti, odnosno potencijal da uzrokuje štetu. Na nacionalnim vladama i drugim međunarodnim institucijama je onda što će napraviti s tim saznanjem.

U Europskoj uniji i Hrvatskoj aspartam je definiran Uredbom o aditivima, a Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) radila je procjenu rizika upotrebe tog aditiva 2013. te zaključila kako je njegova konzumacija za ljude i dalje sigurna unatoč istraživanjima koji su upućivali na njegovu kancerogenost.

'Ako Europska komisija zaključi da je potrebno ponovno raditi procjenu rizika, naložit će EFSA-u da ponovi procjenu i ovisno o njoj može doći do promjene Uredbe o aditivima u dijelu koji se odnosi na aspartam', objašnjava Kreković. No ako do promjene i dođe, bit će to dugogodišnji proces jer se, između ostalog, uvijek ostavlja vremena i prostora industriji da se uskladi s novim propisima.

Sva odobrena sladila sigurna (dok se ne dokaže drukčije)

Kreković smo upitali i ima li još potencijalno štetnih umjetnih zaslađivača na tržištu hrane i pića. Kaže da se svi aditivi koji su trenutačno odobreni (i nalaze se na popisu važeće Uredbe o aditivima) i imaju svoj E-broj smatraju zdravstveno ispravnima ako se poštuju i uvjeti i količine njihove uporabe.

Nakon procjene rizika EFSA-e izdaju se znanstvena mišljenja s pozitivnim ili negativnim zaključkom. Sva mišljenja su podložna promjenama ako se dođe do novih znanstvenih spoznaja. Uredba definira i koja se sladila mogu koristiti u kojim kategorijama hrane, što znači da sva hrana ne može sadržavati sladila.

Primjerice šećerni alkoholi – polioli – dozvoljeni su samo u pojedinim kategorijama hrane, a vrlo često se kao zamjena za šećer nalaze u proteinskim pločicama i ostalim 'fitnes proizvodima'. Polioli su i na listi dozvoljenih zamjena za šećer unutar Europske strategije za smanjenje unosa šećera, kaže nam Kreković.

U Uredbi o aditivima nemaju određenu dopuštenu količinu za uporabu, no s obzirom na to da imaju vrlo specifičan okus, ne stavljaju se u velikoj količini. Ako hrana ipak ima više od deset posto dodanih poliola, prema Uredbi o informiranju potrošača, na deklaraciji mora pisati upozorenje 'prekomjerna konzumacija može imati laksativni učinak', objašnjava Kreković.

Kako je poznato da je prekomjerna konzumacija šećera štetna za zdravlje, industriju se zapravo potiče da reformulira svoje proizvode u kontekstu količine šećera. Postoje i posebni porezi za šećer u pićima definirani prema Zakonu o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, koji je na snazi od ulaska Hrvatske u EU. Proizvođači onda dio ili sav šećer zamjenjuju dozvoljenim sladilima.

Što se tiče aspartama, EFSA je u nekoliko navrata (i prije 2013.) potvrdila da je siguran. Trenutačno se ponovno procjenjuju sigurnosni rizici konzumacije dvaju njemu srodnih aditiva (E-961 i E-962). Aspartam-acesulfam (E-962) mješavina je aspartama i acesulframa dok je neotam (E-961) kemijski srodna tvar koja se proizvodi od aspartama. Jučer su iz ESFA-e najavili da će uskoro ažurirati procjenu rizika aspartama.