U istraživanju za MojPosao sudjelovalo je 43 posto ispitanika koji imaju iskustvo rada u inozemstvu te njih 57 posto koji to iskustvo nemaju.

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica još uvijek boravi u inozemstvu.

Polovica ispitanika s radnim iskustvom izvan Hrvatske boravila je u Njemačkoj, koju bi odabralo i 63 posto ispitanika iz Hrvatske kada bi se odlučili na odlazak.

Tek 13 posto ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske radilo je u Austriji, a njih devet posto u Irskoj, dok su ispitanicima iz Hrvatske upravo te dvije zemlje poželjna odredišta (53 posto odabralo bi rad u Austriji, a njih 50 posto u Irskoj).

Polovica ispitanika izvan Hrvatske boravi ili je boravila u inozemstvu od jedne do pet godina. Čak 50 posto ispitanika iz Hrvatske trajno bi se preselilo u inozemstvo.

Zanimljivo je da su ispitanici iz Hrvatske koji imaju obitelj s djecom u najvećoj mjeri spremni na trajno preseljenje (52 posto) ili na preseljenje od dvije do pet godina (33 posto) te da u inozemstvo ne želi svega sedam posto ispitanika iz Hrvatske.

Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, navode iste razloge za odlazak iz zemlje. To su bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti te, na trećem mjestu, bolje plaćen posao u struci.

Ispitanici u komentarima kao razloge odlaska navode još: nemogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj, veliku birokraciju, korupciju te nepoštivanje zakona.

Kao najveći izazov prilikom odlaska u inozemstvo ispitanici iz obje skupine navode odvojenost od obitelji i prijatelja, rješavanje stambenog pitanja te prilagodbu novom mentalitetu. Pod 'nešto drugo' ispitanici kao razlog navode savladavanje stranog jezika. Većina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske (73 posto) posao je pronašla prije odlaska u inozemstvo. Isto bi učinilo i 81 posto ispitanika koji borave u Hrvatskoj.

Trećina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske pristala je raditi posao koji ne bi radili u Hrvatskoj.

Kao glavne razloge za prihvaćanje takvog posla ispitanici navode visinu plaće te osjećaj da ih cijeni poslodavac u inozemstvu.

Ispitanici iz Hrvatske u većoj bi mjeri pristali raditi posao koji ne žele raditi u Hrvatskoj. Smatraju da iseljenici rade poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj zbog visine plaće te osjećaja da ih cijeni poslodavac. Zanimljivo, njih 15 posto smatra da je razlog i sram obavljanja posla te vrste u Hrvatskoj.

Ispitanici koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu željeli raditi u Hrvatskoj učinili su to zbog plaće od 1000 do 2000 eura te zbog plaće veće od 2000 eura. Pritom su žene spremnije raditi slabije plaćene poslove od muškaraca.

Iako ispitanici iz Hrvatske u većoj mjeri izražavaju spremnost prihvatiti posao koji ne bi radili u Hrvatskoj, u većoj mjeri za to priželjkuju i plaću višu od 2000 eura.

Razmatrajući prednosti ostanka u Hrvatskoj, ispitanici iz obje skupine na prvo mjesto stavljaju obitelj i prijatelje.

Zanimljivo je da ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske kao drugi razlog navode da 'nema benefita', dok se ispitanicima iz Hrvatske na drugom mjestu nalazi sređena imovinska situacija/stambeno pitanje.

I jednima i drugima na dnu popisa prednosti ostanka u Hrvatskoj nalaze se patriotizam, svjetonazor te obrazovni sustav.