Na taj način barem je privremeno riješeno jedno pitanje – ono oko održavanja EP-a u rukometu. Što će biti dalje vezano uz potraživanja za koja Ingra tvrdi da postoje, a Grad i država govore suprotno, tek će se vidjeti.

U priopćenju Ingra podsjeća da je nakon Svjetskog rukometnog prvenstva u siječnju 2009. godine u Areni Zagreb ostao nepodmiren dug prema tvrtki Lanište u vlasništvu Ingre od cca 1,5 milijuna kuna, a taj iznos nije želio podmiriti ni Hrvatski rukometni savez (HRS) ni Grad Zagreb ni Vlada RH.

Zbog toga su, navode, zatražili prije EP-a od HRS-a da se unaprijed osiguraju ukupna potrebna sredstva, za što su dobili odgovarajuća uvjeravanja HRS-a, kako se ne bi ponovio slučaj iz 2009.

No to nije jedini problem za koji Ingra tvrdi da ga ima s Gradom i državom. Drugi je, navode, depozit koji je trebao biti uplaćen do završetka gradnje Arene u prosincu 2008. godine.

Premda depozit u visini godišnje zakupnine uvećan za PDV (65 milijuna kuna) nije uplaćen, u Ingri napominju da su dopustili odigravanje SP-a u rukometu 2009. godine. Depozit je na kraju uplatio u lipnju te godine Zagrebački holding (ZGH), a ne Grad i država. Kako se 2010. kasnilo s uplatom zakupnine tako je Ingra s depozitnog ručuna skinula 17,5 milijuna kuna da plati svoje obveze prema BKS banci koja je dijelom financiralua gradnju Arene. I tih 17,5 milijuna nikad nije vraćeno na račun premda iz Ingre tvrde da su višekratno proteklih sedam godina na to upozoravali.

U međuvremenu stopa PDV-a je skočila s 22 na 23 pa na 25 posto, a za posljednje dvije godine u cijenu osnovnog zakupa zaračunata je i indeksacija, odnosno uvećanje za inflacije unutra euro zone, pa se Ingrino potraživanje sa 17,5 milijuna povećalo na 25 milijuna kuna. Uz to dodaju da nisu zaračunali kamate na koje su imali pravo.

Treći problem je zakup Arene. On je prema ugovoru o zakupu iznosio 7,2 milijuna eura godišnje. Nakon sedam godina postojala je mogućnost otkupa Arene za 80,5 milijuna eura, a kako ta mogućnost nije iskorištena s osmom godinom, primijenjena je indeksacija, ali ne za osmu godinu, nego i za prvih sedam, kako i piše u članku 4. dodatku ugovora, koji tportal ima u posjedu.

Prema indeksaciji, za najam Arene treba platiti dodatnih 3,69 milijuna eura s PDV-om. Je li sve plaćeno pa je Grad odlučio osporavati to ili je plaćen samo dio ili ništa, Ingra u priopćenju ne navodi. No zato je poznato da je za potrebu izračuna indeksacije angažiran financijski vještak iz tvrtke Darfin, a kako ona izgleda po godinama, možete vidjeti u dokumentu. S početnih 7,2 milijuna zakupnina je 2016. stigla do 7,85 milijuna eura.

Njegov nalaz Vlada i Grad odlučili su osporiti. Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, jučer je ustvrdio kako su angažirali stručnjake s Pravnog fakulteta, ali i dodao da su sva dugovanja riješena. O svemu će se, najavljeno je iz Grada, oglasiti sutra.

Problemi između Grada i države s jedne strane i Ingre s druge strane oko Arene traju praktički od samog početka. Od statike krova, pa preko problema koji su postojali oko visine izračuna i plaćanja operativnih troškova održavanja objekta, do visine zakupnine na koju se počela obračunavati indeksacija.

U gradnju Arene Ingra je uložila 115 milijuna eura, a nakon što je puštena u pogon vlast je tvrdila da će ona građane, ako se ne otkupi ranije, nakon 28 godina stajati 210 milijuna eura. Međutim, kako smo još 2011. godine pisali, kada su isplivali problemi s operativnim troškovima, Arenu bismo u konačnici mogli platiti i do 300 milijuna eura.