Gotovo 25 godina nakon objave Sotonskih stihova, kontroverznog romana koji je nadahnuo iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Homeinija da proglasi fetvu protiv pisca, zbog čega je njegova obitelj bila prisiljena skrivati se deset godina, Salman Rushdie je, čini se, pronašao mir. Štoviše, vrlo je zaposlen. Snima filmsku verziju svog klasika 'Djeca ponoći' te radi na novim memoarima o periodu koji je proveo u bijegu, a uz sve to našao je vremena i za Twitter. No u intervjuu za Foreign Policy, britansko-indijski književnik dotaknuo se i Arapskog proljeća te se sa sjetom prisjetio boljih vremena u Iranu u mladosti
'Bio sam vrlo optimističan što se tiče Egipta prošle godine, jer se činilo da je pokret zaista sekularan, demokratski, a ne pod utjecajem vjerskog ekstremizma. Izgledalo je kao da Egipat želi postati istinski moderna nacija. Očito je da je sve otišlo u drugom smjeru. Trebalo bi reći da je Arapsko proljeće gotovo. Mladi ljudi koji su započeli ustanak bili su politički nevini. Zaista je razočaravajuće to da je revolucija, koja nije imala nikakve veze s religijom i koja je bila neprijateljski nastrojena prema vojnom zapovjedništvu autokratske države, došla u situaciju u kojoj još uvijek ima autokratsko vojno zapovjedništvo, a uz to i vrlo religiozne elemente. Na neki način, to je suprotno od onoga za što su se ljudi borili', kazao je u intervjuu za Foreign Policy britansko-indijski pisac Salman Rushdie.
'Između mene i Irana postojala je posebna i vrlo intimna veza – a to je ona da su me pokušali ubiti', kazao je Rushdie govoreći o fetvi koju je Iran proglasio protiv njega nakon što je objavio 'Sotonske stihove'.
'Posjetio sam Iran kada sam imao 21 godinu, u vrijeme šaha. Bilo je predivno. Taman sam završio fakultet, a takav je svijet bio u to vrijeme, 1968, da sam bio u stanju voziti se s prijateljem skroz iz Londona do Južne Azije. Mislim, pokušajte se sada voziti preko Irana i Afganistana! Sjećam se da je Iran bio vrlo kozmopolitski, a društvo vrlo kulturno. Uvijek mi se činilo da je dolazak islamskog radikalizma u tu zemlju, od svih zemalja, bio osobito tragičan jer su imali tako naprednu kulturu - što ne znači da branim šahov režim koji je bio užasan. Ali to je jedna od povijesnih tragedija u kojoj strašan režim zamjenjuje još gori. Nadajmo se da se to isto neće dogoditi Egiptu', kazao je Rushdie za FP.
'Ukoliko pogledate unatrag u svjetsku povijest, u odnosu na prije 200 godina stupnjevi pravde su se povećali. Doba velikih carstava je gotovo. Mnogi narodi - uključujući moju vlastitu zemlju, Indiju - sada sami odlučuju o svojoj sudbini, umjesto da to čini netko izvana. No povijest je jedna od onih rijeka koja se uvijek kreće u oba smjera u isto vrijeme. Ako pogledate Kinu, možete tvrditi da nije došlo do poboljšanja, a u većem dijelu islamskog svijeta imamo nazadovanje. A možda čak i u dijelovima SAD-a', smatra Rushdie.
'Očekivanja su bila jako visoka kada je Barack Obama došao na vlast. Ali svatko tko priznaje razmjere problema s kojima se suočava znao je da neće moći ispuniti svačije nade. Još uvijek mislim da je zauvijek promijenio povijest Amerike, kao i Hillary Clinton. Činjenica da su srušene prepreke, kako za žene, tako i za Afroamerikance, nešto je što mijenja način na koji ljudi razmišljaju o svojoj budućnosti. I bilo je vrlo ugodno gledati kako Amerikom vladaju pametni ljudi', naglasio je Rushdie.
'Sve je trebalo ubiti knjige; radio je trebao ubiti knjige, a zatim filmovi i televizija. A knjige su opet nekako misteriozno preživjele. Mislim da će biti promjena. E-books će promijeniti način na koji ljudi čitaju, ali ne mislim da će ljudi nužno prestati čitati', smatra Rushdie.
'I ja sam na Twitteru, ali to je neka vrsta neobavezne veze. Trenutno je nešto više od one-night-standa, ali nije brak', zaključio je Rushdie intervju za FP.
