Istraživanje je provedeno u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom 'Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane Covid-19 pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj (EWAchange)', a financirala ga je Hrvatska zaklada za znanost.

U svibnju 2022. godine provedeno je nacionalno istraživanje s ciljem utvrđivanja perspektiva djece i mladih o digitalnim tehnologijama u njihovom životu, društvu i gospodarstvu. Poseban naglasak stavljen je na analizu povezanosti čestine korištenja digitalnih uređaja te dobrobiti djece i mladih.

U istraživanju je sudjelovalo 17.472 učenika petog i sedmog razreda osnovnih i trećeg razreda srednjih škola te 3634 nastavnika iz 165 škola u Republici Hrvatskoj, što ga, kažu autori, čini jednim od najopsežnijih u ovom dijelu Europe.

Istraživanje je pokazalo da djeca i mladi u Hrvatskoj provode više vremena ispred digitalnih ekrana u odnosu na razdoblje prije epidemije koronavirusa. To se posebice odnosi na učenike srednjih škola te na djevojke. Tako 61,1 posto učenika trećeg razreda srednjih škola odgovara da više ili znatno više vremena provode ispred ekrana u odnosu na razdoblje prije pandemije.

Podaci o količini vremena utrošenog pred ekranima još više zabrinjavaju. Više od 50 posto učenika sedmog razreda osnovnih i trećeg razreda srednjih škola koristi digitalne uređaje tri i više sata tijekom radnog dana (ne računajući rad zbog školskih obaveza). Posebno su važni podaci o smanjenju vremena posvećenog izvršavanju školskih obaveza te bavljenja sportom i rekreacijom (u klubu ili individualno), pa 14,6 posto srednjoškolaca ne provede ni minutu u radu za školu, a 28,5 posto ne bavi se sportom ili rekreacijom ni u klubu ni individualno.

Korištenje digitalnih uređaja u svim je generacijama negativno povezano s pozitivnim psihološkim stanjima. Povezanosti se kreću od malih (u slučaju generacije učenika trećeg razreda srednje škole) do umjerenih (peti razred osnovne škole), pri čemu se umjereno korištenje digitalnih uređaja veže uz pozitivnije ishode što se odnose na dobrobit, depresivnost, anksioznost, usamljenost i zadovoljstvo životom. Djeca i mladi koji provode više od četiri sata dnevno koristeći digitalne uređaje daju negativnije iskaze psihološkog stanja.

Kad je riječ o izazovima digitalne tehnologije za društvo i ekonomiju, mladi prepoznaju pozitivne aspekte te tematike, stoga 51,8 posto učenika trećeg razreda srednjih škola smatra da razvoj digitalne tehnologije pozitivno utječe na ekonomski rast i razvoj, 60,2 posto ističe pozitivan utjecaj na dostupnost i kvalitetu različitih usluga (npr. financijskih, zdravstvenih…), a 62,9 posto na mogućnost stjecanja znanja i vještina izvan sustava obrazovanja. Istovremeno 39,7 posto mladih smatra da razvoj digitalnih tehnologija negativno ili izrazito negativno utječe na povjerenje među ljudima.

Ipak, u nekim aspektima djeca i mladi jasno ističu negativan utjecaj osobnog korištenja digitalne tehnologije na vlastite živote. Tako 42,9 posto mladih negativnim procjenjuje utjecaj osobnog korištenja digitalne tehnologije na učenje, 37,3 posto na kvalitetu slobodnog vremena, 30,5 posto na fizičko i 29,4 posto na mentalno zdravlje. Čak 69,5 posto učenika sedmog razreda smatra količinu vremena koje mladi provode online značajnim problemom, a 62,1 posto smatra problemom zaokupljenost nevažnim sadržajima u online okružju. Osim toga, 49 posto sedmaša smatra zlostavljanje (cyberbullying) u online okružju izraženim problemom. Posebno je važno naglasiti rodne razlike, pri čemu 56,4 posto djevojaka zlostavljanje u online okružju smatra dosta velikim i izrazitim problemom dok to isto smatra 42,1 posto mladića.

Ono što unosi nešto nade podaci su koji pokazuju da se većina učenika osnovnih škola i dalje bolje osjeća u istim aktivnostima uživo u usporedbi s online okružjem. Tako 75,3 posto učenika sedmog razreda smatra da više uživaju u druženju s drugima uživo u usporedbi s online okružjem, 71,7 posto uživo osjećaju veću bliskost s prijateljima, a 65,7 posto odgovara da uživo mogu bolje razumjeti ponašanje drugih.

Kad je riječ o nastavnicima, oni gotovo jednoglasno smatraju da korištenje digitalnih tehnologija negativno utječe na različite aspekte učeničkih života. To se posebice odnosi na procjenu negativnog utjecaja na fizičko (85,1 posto učitelja i nastavnika) i mentalno zdravlje (83 posto), kvalitetu slobodnog vremena (82,9 posto) te na ukupnu kvalitetu života djece i mladih (87,1 posto). Osim toga, 89,1 posto učitelja i nastavnika smatra da gubitak interesa za aktivnost čitanja zbog vremena provedenog u online okružju predstavlja značajan problem današnjih generacija, 87,2 posto njih se slaže s tvrdnjom da značajan problem današnjih generacija predstavlja nedovoljna razvijenost u govornoj i pisanoj komunikaciji zbog vremena provedenog online, a 89,3 posto učitelja i nastavnika značajnim problemom smatra smanjenje fizičkih aktivnosti djece i mladih zbog vremena provedenog u online okružju.