Sociološko-psihološko istraživanje na sveučilištu Brock u Ontariu istražilo je da li igre utječu na dječju sposobnost rasuđivanja. Suprotno od nekih drugih studija koje tvrde kako umjereno igranje video igera čak i pomaže pri razviju, ova ističe kako tinejdžeri zahvaljujući intenzivnom gamingu mogu razviti sociopatske tendencije. Naime, prema istraživnaju sprovedenom na preko stotinu tinejdžera, moralne odluke koje su morali donositi tijekom specijalnog testa dobile su slabiji odaziv kod mladih ljudi koji su igrali igre dulje od tri sata djevno. Pogotovo nasilne igre poput FPS-ova ili horora.

Da pojasnimo, tamošnji psiholozi tvrde kako djeca od ranih dana do odrasle dobi prolaze kroz četiri razvojna stadija, od kojih treći postaje istaknut u trenu kada u obzir krenu uzimati i tuđe osjećaje. Navodno, intenzivni gaming uzrokuje "odgađanje" tog stadija, što je prema tim znanstvenicima, razlog za brigu. Također, povećani intenzitet igranja razvija dijelove mozga koji luče dopamin, hormon "dobrog raspoloženja". Kod tinejdžera koji igraju igre više od tri sata djevno ovi centri su navodno dodatno razvijeni, što je simptom prepoznat kod ovisnika o kockanju. Dopamin se kod njih luči u velikim količinama ako pobijede, te još u većim količinama ako izgube - tjerajući ih da nastave igrati ako "gube čitav dan".

"Intenzitet nasilja u video igrama usporava sustav rasuđivanja na taj način da nije samo intenzivno i frekventno, već i nerijetko nagrađivano. Roditelji i učitelji trebali bi djecu motivirati da se bave dobrotvornim radom i širim spektrom aktivnosti, što će pomoći njihovom sustavu rasuđivanja"