Udarac za udarcem - tako bi se mogla opisati taktika Izraelaca u njihovom žestokom sukobu s Hezbolahom posljednjih tjedana. Sve je krenulo eksplozivnim pejdžerima i voki-tokijima, nastavilo se ubojstvom čelnika Hezbolaha Hasana Nasralaha i drugih vodećih ljudi te organizacije, a u najnovijem potezu Izrael se odlučio za izravan kopneni upad na libanonski teritorij.

Uz te lokalizirane i ciljane ulaske u Libanon, izraelske snage svakodnevno zračnim napadima udaraju na položaje Hezbolaha u ovoj zemlji. Može li ta organizacija preživjeti sve te udarce?

'To ćemo tek vidjeti iz jednostavnog razloga - zato što ti udarci još nisu završili. Vidjet ćemo na što će nalikovati Hezbolah kada se završi ta priča. Za sada je prodrman, i to vrlo ozbiljno', kaže za tportal vojni analitičar Marinko Ogorec.

Iako se čini da je ozbiljno uzdrman, Ogorec ga još uvijek ne otpisuje. 'Hezbolah još uvijek ima snage uzvratiti, samo je pitanje koliko je to organizirano, koliko će biti koordinirano, koliko će biti usredotočeno. Hezbolah ima i naoružanja, imaju vojnih efektiva, imaju mogućnosti. Međutim uzdrmani su, i to vrlo teško, sustav vođenja i zapovijedanja, a nemaju ni čelne ljude. To je problematično u vojnoj strukturi u kojoj se vrlo jasno i decidirano zna tko odlučuje. To su sve stvari koje itekako utječu na funkcionalnost Hezbolaha kao vojne strukture. Da će pružati otpor, najvjerojatnije hoće, ali koliko će taj otpor biti organiziran, fokusiran i kakvi će im biti ciljevi, tek trebamo vidjeti. Nisam prevelik optimist da bi to moglo biti nešto ozbiljnije', poručuje Ogorec.

Izrael, barem trenutno, u sukobu u Libanonu na suprotstavljenoj strani ima samo Hezbolah. Libanonska državna vojska zasad ne sudjeluje u njemu, no Ogorec ne bi potpuno otklonio mogućnost širenja borbi. To će, dodaje, ovisiti o stanju na terenu i procjeni izraelskih zapovjednika jesu li dovoljni ovakvi sporadični napadi uz granicu.

Što je s hutistima?

Nakon što zadao udarce Hamasu u Pojasu Gaze te krenuo u sukob s Hezbolahom, postavlja se i pitanje hoće li sljedeća meta Izraela biti jemenski hutisti. Ogorec naglašava da situacija s Jemenom ipak nije slična.

'To je drugačija priča jer je Jemen poprilično udaljen od Izraela i nemaju fizičke granice. Tu se otvara cijeli niz mogućih problema. Izrael može napadati jemenske hutiste iz zraka ili projektilima, međutim nekakva kopnena intervencija za sada ne dolazi u obzir', dodaje vojni analitičar.

I Hezbolah, pa i jemenski hutisti bliski su Iranu, još jednoj velikoj sili na ovom području. Nakon ubojstva političkog vođe Hamasa Ismaila Hanije u travnju, Iran je ispalio više stotina projektila prema Izraelu, no sada, nakon ubojstva čelnika Hezbolaha Hasana Nasralaha, zadržao se samo na verbalnoj prijetnji odmazdom.

'Iran se sada suzdržava i to je više nego vidljivo. Koji su ciljevi Irana i što planiraju čelni ljudi, to će se tek vidjeti. Jesu li fokusirani na izradu svog nuklearnog programa ili nešto drugo, teško je sada procijeniti', kaže Ogorec.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu jučer je u obraćanju Irancima jasno dao do znanja da su ciljevi svih napada na Hezbolah oslabiti i iranske državne strukture te donijeti promjenu vlasti u toj državi. 'Nema mjesta na Bliskom istoku koje Izrael ne može doseći', poručio je Irancima.

Ogorec pak ne vjeruje da će doći do promjene u toj državi. 'Iran ostaje i dalje suprotstavljen Izraelu. Činjenica je i to da nije previše omiljen na tom prostoru, prije svega među velikim arapskim zemljama poput Saudijske Arabije, Egipta, Jordana. To su sad sve priče koje imaju i, kako se kaže, mač s dvije oštrice', kaže Ogorec.

Podrška iz SAD-a

Kada je u pitanju SAD, aktualna administracija podržala je upade izraelske vojske u Libanon, a istovremeno poziva na primirje. Stav SAD-a prema Izraelu, kaže nam Ogorec, neće se promijeniti i uvijek će imati njihovu podršku. 'Što god Izrael napravio, SAD će ga podržati. Jedno su deklarativne izjave, a drugo je stvarnost na terenu. Stvarnost na terenu pokazuje da Izraelci imaju njihovu podršku i to se u dogledno vrijeme neće promijeniti', zaključuje Ogorec.