"Naša vrata za suradnju ostaju otvorena za sve ostale. Ne obećavamo čuda, nego rad i napore za zajedničko dobro", kazao je prvak Slovenske demokratske stranke (SDS) koja je prošli tjedan sklopila koalicijski dogovor sa Strankom demokratskog centra (SMC), kršćansko-demokratskom Novom Slovenijom (NSI) te Demokratskom strankom umirovljenika (DESUS). Te stranke imaju parlamentarnu većinu, s ukupno 48 zastupnika u 90-članskom parlamentu, koji će o Janšinom imenovanju za mandatara glasovati kasno popodne nakon predviđene višesatne rasprave.

Janša je u svom jednosatnom izlaganju zastupnicima iznio neke od glavnih problema u slovenskom gospodarstvu i društvu koji, po ocjenama nove četvorostranačke koalicije, predstavljaju smetnju bržem razvoju države, naglasivši da ih se ne može riješiti preko noći, odnosno u dvije godine, koliko će novoj vlasti biti na raspolaganju s obzirom na redovne parlamentarne izbore 2022. No, kako je istaknuo, uvjet za rješavanje nagomilanih problema je da se u Sloveniji stvori politička klima u kojoj neće biti "isključivanja i podjela" koje, po njegovim riječima, neke u društvu čine privilegiranima, a druge građanima drugoga reda.

Težište na debirokratizaciji, decentralizaciji, ulaganjima

Među glavnim programskim smjernicama buduće vlade Janša je istaknuo djelotvornije upravljanje državom i za to potrebnu debirokratizaciju, zadnjih godina nabujalog, državnog aparata i ukidanje nepotrebnih administrativnih propisa koji su prepreka za nove investicije i zapošljavanje, suspendiraju poduzetničku slobodu i kao posljedicu imaju odlazak mladih iz države. Po njegovim riječima, Slovenija treba i temeljitu decentralizaciju, zbog čega se nova koalicija obvezala da će u vrijeme njenog mandata svaka nova državna institucija koja bi se osnovala imati sjedište izvan Ljubljane, a više napora nego do sada treba posvetiti korištenju europskih sredstava.

Nova koalicija suglasna je i u tome da se ne smije nastaviti sa socijalnom i platnom politikom koja je rezultirala "jednakošću u siromaštvu", nego da država treba osigurati "jednake startne mogućnosti za uspjeh u životu", na bazi konkurencije kako bi se postigla kvaliteta.

Koalicijskim ugovorom utvrđeno je stvaranje posebnog demografsko-mirovinskog fonda za isplatu mirovina budućih generacija, a u fond će se uključiti dio državne imovine koji još nije prodan.

Nova vlada inzistirat će se i na ulaganjima u infrastrukturu i obrazovanje kako bi Slovenija bila među vodećim državama s uvjetima za razvijanje digitalne ekonomije te će nastojati provesti financijsko i porezno restrukturiranje radi stvaranja poslovnog okoliša zanimljivog za investicije.

Negativni demografski trendovi i imigracija

S obzirom na demografsku strukturu i mogućnosti održivog razvoja Slovenija je također država s niskim natalitetom, no ni za nju nije rješenje u imigraciji ako ona ne bude praćena integracijom i asimilacijom onih koji bi u nju na poziv došli, kazao je Janša, dodavši kako je pred istim dilemama i Europska unija.

"Migracijski pritisci na Europu nisu veći nego što su bili u zadnjih 50 godina, no oni koji dolaze kod nas ne mogu očekivati da ćemo se mi prilagoditi njima, već mi očekujemo da će oni prihvatiti našu kulturu i način ponašanja", kazao je Janša, dodavši kako je u Europi nastao problem s novim useljenicima koji to ne prihvaćaju, odbijajući, primjerice, ravnopravnost žena, odvojenost religije i države i načela na kojima je Europa građena.

Govoreći o problemima u javnom zdravstvu, što je u Sloveniji prioritet nekoliko zadnjih vlada, Janša je kazao da nije dilema javno ili privatno zdravstvo, nego uspostava konkurentnih uvjeta za bolje zdravstvene usluge, odnosno kombinacija javnog i privatnog, te da je potrebno povećati plaće medicinskom osoblju koje će u suprotnome odlaziti u inozemstvo.

U području sigurnosti nova vlada će predložiti ponovno uvođenje regrutacije novaka na razdoblje od šest mjeseci, što je, po Janši, nužno kako bi se stvorila baza za profesionalni sastav vojske te zakonom predviđen broj vojnika pričuvnog sastava. Što se tiče međunarodnih izazova u Europi i svijetu, Janša je kazao da Sloveniju u drugoj polovici 2021. očekuje predsjedavanje Vijećem EU-a, te da je u EU-u nastupilo razdoblje nestabilnosti u djelovanju nakon Brexita, koji je nazvao "strateškom katastrofom, najvećom od osnivanja Europske unije". Janša je upozorio i na izazov nove migrantske krize, na koju, po njemu, EU još nije reagirala cjelovitim odgovorom, kao i na "birokratske" pojave u ustanovama EU-a.

Što s tiče neformalnih prijedloga nekih utjecajnih članica za promjenom načina donošenja odluka u Europskoj uniji, bez konsenzusa, Janša je kazao da predstoji borba za Lisabonski ugovor prema kojemu se odluke donose konsenzusom.

On je ocijenio da se i manje utjecajne države moraju suprotstaviti neformalnim inicijativama velikih i jakih članica da se odluke u EU ubuduće donose preglasavanjem.