Uglavnom nedovoljno obrazovana i preglomazna, centralizirana, netransparentna, nestabilna i neotporna na političke prilike te zbog svega toga daleko od svoje svrhe - to je javna uprava u Hrvatskoj, koja 'siluje' građane, umjesto da im služi, upozorio je koautor HNS-ovog programa 'Nova javna uprava' i glasnogovornik stranke Igor Kolman. Kao dovoljan i svakome blizak primjer naveo je da za jedan papir treba nabaviti još šest njih i uzeti slobodan dan.

Država je, naime, kao racionalan i djelotvoran servis građana pretpostavka za ostvarenje njihovih građanskih i ljudskih prava, podsjetio je predsjednik HNS-a Radimir Čačić, istaknuvši da njezina stvarna prilagodba njihovim potrebama predstavlja proces, a cilj je etična i profesionalna javna uprava.

Što je dosad učinjeno u reorganizaciji javne uprave u Hrvatskoj?

Na rješenju toga pitanja od javnog interesa, međutim, zasad je učinjeno vrlo malo, premda je na njega potrošeno mnogo najava u cilju skupljanja političkih bodova na mnogim stranama. U posljednje vrijeme reforma javne uprave samo je još jedan u nizu teoretski zacrtanih i na sva usta razglašenih ciljeva aktualne hrvatske Vlade, koja se neprestance diči (ne)uspjehom svojega Plana gospodarskog oporavka, donesenog u proljeće prošle godine. Istine radi, kao i mnoge druge reforme, to nije nešto što se može provesti preko noći, a ni problem nije nedavno nastao, kao što nije ni potez koji se radi u zadnjim godinama mandata premda bi taj proces, kao i javna uprava sama po sebi, trebao biti neovisan o političkim promjenama u vlasti.

Dosad su, međutim, vladajuće garniture na tom polju samo gubile vrijeme uglavnom ne poduzimajući ništa ili čak i pogoršavale stvari loptajući se prebacivanjem i tobožnjim ukidanjem pojedinih dijelova javne uprave bez efektivnog učinka, premda je kvalitetna javna uprava jedna od, ako ne i ključna pretpostavka za zadovoljstvo građana čijim potrebama država treba služiti u punom smislu te riječi. I to uz opetovano podsjećanje da političke opcije ne mogu kadrovirati suštinu javne uprave prema podobnosti.

Upravo ta neotpornost na političke pritiske te neadekvatan sustav obrazovanja za kadrove javne uprave, neprimjeren sustav nagrađivanja i napredovanja u tom sektoru, nedovoljna transparentnost i nedostatna informatizacija, izdvojeni su kao podsjetnik na ključne probleme javne uprave u Hrvatskoj s kojima se građani neprestano susreću.

Obrazovanje i opći politički konsenzus kao preduvjeti reforme

Polazište za ostvarivanje suprotnog stanja stvari jest plan reforme, koji mora biti stručan, dugoročan i oko njega mora biti postignut opći politički konsenzus kao nužan preduvjet kako se ne bi dogodilo da jedna vlada, primjerice, ukine neke općine, a iduća ih ponovno uvede, upozorio je predsjednik Instituta za javnu upravu Ivan Koprić

Istaknuvši da bi kratkoročna rješenja mogla donijeti više štete nego koristi, naglasio je da reforma javne uprave kao temeljno pitanje javnog interesa, zahtijeva primjerenu stručnu podlogu te da sam proces treba dugoročno planirati, čak do 2030. godine, uz iznimno važnu potporu građana, nevladinih organizacija i poslovne zajednice.

Pritom, ključni sastojak formule učinkovite javne uprave predstavlja obrazovanje kakvo Hrvatskoj na 'sklerotičnim hrvatskim sveučilištima' nedostaje, kazao je Koprić, kazavši da ono mora biti interdisciplinarno i multidisciplinarno, a svakako treba izbjeći negativnu selekciju u zapošljavanju. Naime, u posljednjih 20 godina u taj su se sektor mogli zapošljavati ljudi mimo metaprofesionalnih kriterija, a kriteriji su često bili i politički', upozorio je Koprić.

U cijeloj priči posebno poglavlje zauzima lokalna samouprava, o čijoj se reorganizaciji već dvije godine vodi svojevrsna javna rasprava s obzirom na to da je sustav u kojemu je svrha pojedinih jedinica lokalne samouprave da služe samo ostvarivanju interesa manje skupina političara, umjesto temeljnoj zadaći, a to je potpora i poticanje gospodarskog i socijalnog razvoja, zaključio je Koprić.

Ako se problemi već sada čine nesnosnima, pitanje je kako će tek biti kad uđemo u Europsku uniju pa je profesor Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti posebno naglasio potrebu prilagođavanja javne uprave.

Procesu europeizacije, naime, brojkama oslikano, trećina zaposlenika u javnoj upravi, njih jedna trećina, dakle, od 17 do 18 tisuća, morat će raditi s Bruxellesom. Mnogi to nisu sposobni, pa u tom kontekstu treba upozoriti da unatoč stalnom spominjanim viškovima u javnoj upravi, pojedine dijelove toga sektora muči nedostatak kadrova.

Petak, dakako, nije zaboravio spomenuti i sadašnju nedopustivu centralizacije jer, prema procjenama koje je iznio, od sedam zaposlenih javnih službenika, šest ih radi za središnju državu, a samo jedan za lokalnu samoupravu. Također, istaknuo je potrebu za središnjom agencijom koja bi se bavila procjenom učinaka javnih politika ne uzimajući u obzir samo je li nešto u skladu sa zakonom, kao što je sadašnja loša praksa, nego je li i funkcionalno, korespondira li sa stvarnim životom građana koji moraju biti uključeni u konzultacije kako bi se izbjegle nebrojene besmislice kojima su dosad prečesto svjedočili.