'Javni ovršitelji predstavljaju prijetnju 'industriji duga', kazali su na današnjoj konferenciji za novinare dok i dalje čekaju odgovor Ministarstva pravosuđa oko svoje sudbine nakon što je Vlada odlučila do 1. srpnja odgoditi primjenu Zakona o javnim ovršiteljima, a kako se čini, budućnost im ni nakon toga, ako je uopće bude, nije svijetla
O tome jesu li 'žrtve lobija koji zgrću bogatstva', o čemu inače anonimno šuškaju, javni ovršitelji ni danas nisu htjeli javno potvrditi, kažu da su to spekulacije koje se spominju u javnosti, a na pitanje kome smetaju, kome predstavljaju prijetnju, predstavnica javnih ovršitelja Dijana Butigan Granić s Trgovačkog suda u Dubrovniku samo kaže: 'Industriji duga.'
Upozorava, međutim, i da javni ovršitelji 'smanjuju troškove'. Naime, 'svaki put kad dođe do neke promjene u ovršnom postupku, primjerice, oko predmeta ovrhe, taj se trošak naplaćuje od ovrhovoditelja koji plaća odvjetniku', a tu su i primjerice, troškovi dostave', dodao je još jedan od predstavnika javnih ovršitelja Igor Buruš s Općinskog suda u Slavonskom Brodu.
Upozorili su da je o javnim ovršiteljima 'u medijima stvorena vrlo ružna slika tako da se građane neosnovano plašilo da će im javni ovršitelji ulaziti u domove usred noći i plijeniti im imovinu pa čak i odjeću i obuću'. Međutim, pritom je, istaknula je Butigan Granić, propušteno kazati da 'sadašnjom ovršnom praksom štetu trpe i vjerovnici i dužnici, prvi zbog dugotrajnosti postupka, a drugi zbog kamatnih opterećenja između 12 i 17 posto te ostalih troškova'.
Također, javni ovršitelji predstavljaju posrednike i aiko se postigne sporazum između ovrhovoditelja i ovršenika, do ovrhe ne mora ni doći. Javni ovršitelj može u dogovoru s ovršenikom iznaći i rješenje oko načina što bezbolnijeg provođenja ovrhe, a upadati ljudima noću u domove, nemamo takvih ovlasti, eventualno ako je riječ o noćnom klubu, ali ne bez posebnog rješenja predsjednika suda, objasnio je Buruš.
Podsjetimo, javni ovršitelji imenovani su krajem prošle godine, a trebali su početi raditi od Nove godine, međutim, nova je Vlada odlučila zakon odgoditi do 1. srpnja pa su javni ovršitelji ostali bez posla i prije nego što su ga počeli obavljati. Nedugo potom, ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je da tek slijedi javna rasprava oko uvođenja te službe. U međuvremenu, javni ovršitelji su ni na nebu, ni na zemlji. Mnogi od njih ostavili su poslove sudaca i odvjetnika, a da bi se sada mogli opet baviti odvjetničkim poslom, moraju čekati šest mjeseci i Hrvatskoj odvjetničkoj komori platiti 5.000 eura, a 'u poslovne prostore uložili su između 50.000 i 100.000 kuna', naveli su Butigan Granić i Buruš.
Kazali su da je u Ministarstvu pravosuđa održan jedan sastanak, ali ništa posebno nije zaključeno, a je li možda formirana kakva radna skupina - ne znaju, niti ih je tko u nju zvao. U svakom slučaju, međutim, podsjećaju da je služba javnih ovršitelja jeftinija od sudske, da takav sustav ima 19 europskih zemalja te zaključuju da bi kada bi zaživjela u Hrvatskoj, značajno bi pridonijela rasterećenju pravosuđa te boljoj zaštiti i dignitetu dužnika te transparentnosti
