Janša je tako dan nakon odluke suda ustvrdio kako je Slovenija, koja je u trenutku proglašenja samostalnosti nadzirala čitavi Piranski zaljev, izgubila četvrtinu u koridoru.

Bivši premijer je na konferenciji za novinare izjavio da je Slovenija dobila tek 'komunikacijski izlaz, što nije isto što je imala 25. lipnja 1991. kada je proglasila neovisnost i što je obećala stranka na vlasti koja je glasala za sporazum'.

'Slovenija na moru graniči s Italijom i Hrvatskom, ali ne u međunarodnim vodama. Tko tvrdi drukčije, namjerno dovodi u zabludu oko odluke Arbitražnog suda. Odluka je znatno lošija po Sloveniju od sporazuma Drnovšek-Račan, koji je Sloveniji dao 'dimnjak' kao izlaz na otvoreno more', izjavio je Janša, dodajući kako je poziv na slovensko jedinstvo održiv tek ako se priznaju granice kakve je odlučio Arbitražni sud te kako se odluke Suda ne mogu jednostrano shvatiti.

Bivša premijerka i predsjednica Savezništva socijalno-liberalnih demokrata Alenka Bratušek smatra da odluka suda nije u potpunosti pravedna, ali je valja poštivati.

'Slovenci i Hrvati često imaju različita stajališta, ali zajedno imaju isti interes, a to je bolja budućnost za naše ljude u ujedinjenoj Europi. Koliko se sjećam, sporazum o arbitraži bio je uvjet hrvatskog ulaska u EU. Sada kada je Hrvatska ušla u EU, ugovor više ne treba poštovati', osvrnula se nekadašnja premijerka na izjave dijela hrvatskih političara koji su pozvali na nepoštivanje odluka Arbitražnog suda, poručivši Zagrebu da je sada dio europske obitelji i da se u skladu s tim treba i ponašati.

Iz slovenske Ljevice poručuju da će poštovati odluku suda, ali da pitanje odluke suda 'ne smije postati nešto što će sakriti sve ostale probleme u zemlji koji nadrastaju granična pitanja'.

'Žalosno je da se dvije države u 26 godina nisu uspjele dogovoriti po pitanju spora na kojem su temeljile unutarnje političke probleme', ocijenio je dopredsjednik Ljevice Matej Vatovec.   

U stranci Nova Slovenija – Kršćanski demokrati nisu krili razočaranje sudskom odlukom. Prema mišljenju jednog od čelnika stranke Mateja Tonina, alternativa ne postoji, a dodao je da se u bilateralnim pregovorima ionako ne bi postiglo više. Pritom je dodao kako je nužno donijeti zakon koji će zaštititi interese onih slovenskih građana čiji su domovi ostali s druge strane granice.

Prema Toninu, nužno je donijeti zakon kojim bi se vlasnicima tridesetak kuća s druge strane Dragonje ponudila novčana pomoć kako se ne bi osjećali prepušteni sami sebi.

Bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk, i sam profesor međunarodnog prava, kazao je da je to rješenje 'donekle' ispunilo slovenska očekivanja, i to 'kreativnom' primjenom međunarodnog prava.

No prema mišljenju nekadašnjeg slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, sudsko rješenje ide ispod onoga što je bilo predviđeno nacrtom sporazuma iz 2001. godine što su ga bili parafirali slovenski i hrvatski diplomati iz vremena pokojnih premijera Račana i Drnovšeka te tek treba proučiti što to rješenje s koridorom pod hrvatskom jurisdikcijom kojem bi Hrvatska imala ograničeni suverenitet, zapravo znači.

Slovenska agentica pri arbitraži Mirjam Škrk, koja je u toj ulozi prije dvije godine zamijenila kompromitiranu dužnosnicu ministarstva vanjskih poslova Simonu Drenik nakon što je ona podnijela ostavku, kazala je za Slovensku televiziju da je odluka arbitara o granici na moru za Sloveniju dobra i izbalansirana te da će po spojnici Slovenije s otvorenim morem - morskom prostoru koji će de facto imati status otvorenog mora iako će formalno ostati pod hrvatskom jurisdikcijom kao njeno teritorijalno more - slobodno moći ploviti brodovi i nadlijetati je avioni ne samo Slovenije, nego i drugih država.

Pri dodjeli prolaza Sloveniji na otvoreno more, arbitri su pokazali 'priličnu kreativnost' iako nam svojim 'unikatnim' i inovativnim rješenjem nisu dali ono što smo očekivali i tražili, kazao je za Slovensku televiziju Marko Pavliha, profesor pomorskog prava i bivši ministar prometa.

'Prihvaćeno rješenje nepovoljnije je od onog iz sporazuma Drnovšek-Račan, gdje je sve bilo definirano na jednostavniji i razumljiviji način', kazao je Pavliha. Pravno gledano, koridor na otvoreno more sada ima status hrvatskih teritorijalnih voda, a de facto status međunarodnih voda', kazao je Pavliha te dodao kako to konačno rješenje ipak smatra boljim od režima neškodljivog morskog prolaza koji je Hrvatska na početku nudila Sloveniji.

Slovenski mediji u petak otvoreno pišu da Sloveniji tek predstoji 'borba za interpretaciju' arbitražne presude, iako je premijer Miro Cerar još jučer pozvao političke lidere i stranke da to pitanje ne uključuju u svoje 'predizborne' nastupe, nego da podrže vladino stajalište da je arbitražna presuda dobro izbalansirana i da će Slovenija inzistirati da se ona i primijeni kao pravno obvezujuća.

To bi moglo doći u pitanje ako bi neki politički i stranački autoriteti osporili uvjerenje vlade da je Sloveniji dodijeljen pravi teritorijalni koridor na otvoreno more, jer je slovenski parlament na početku svoj pristanak na arbitražu uvjetovao presudom koja će u cijelosti ostvariti zahtjeve za neposrednim kontaktom s otvorenim morem u Jadranu.

Pravnica s mariborskog pravnog fakulteta Dominika Švarc Pipan izjavila je, međutim, za Slovensku tiskovnu agenciju STA da presuda arbitara ispunjava zahtjeve Ljubljane te da koridor koji je Sloveniji dodijeljen treba tumačiti tako da je Sloveniji 'de facto' dodijeljen 'neposredni fizički kontakt' s otvorenim morem.

'Dobili smo ga preko koridora koji je formalno pod hrvatskom jurisdikcijom koja će biti ograničena', zaključila je Švarc Pipan.