Katoličke udruge godinama se bune protiv sadržaja međupredmetnih tema Zdravlje i Građanski odgoj, kao i protiv njihova uvođenja kao obveznog predmeta u škole. U konzervativnom GROZD-u, primjerice, zamjeraju to što se djeci u školi ne govori o začeću kao početku života i tvrde da se tema spolnosti svodi na kontracepcijsku zaštitu, ginekološke preglede i cjepiva. Uvjereni su da u škole na 'velika vrata' ulaze lijevo-liberalne udruge, koje 'promoviraju rodnu ideologiju, tzv. homoseksualni brak, pobačaj i sl.'.

Sudeći po nacrtu dugo očekivanog zakonskog rješenja, koji će omogućiti eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme od iduće školske godine, čini se da su konzervativci uspjeli u naumu da svojoj djeci uskrate dio nastavnog sadržaja. Sporna odredba glasi ovako: 'Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom.'

Iz Ministarstva znanosti poručuju da se pravo izbora roditeljima daje isključivo u slučaju kada Agencija za odgoj i obrazovanje procijeni da sadržaj koji je određen kao izborni ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja.

'Dakle ovdje se ne radi o obveznim sadržajima, jer o njima roditelji nemaju mogućnost izbora, već isključivo o izbornom sadržaju međupredmetne teme, odnosno modula. U tom slučaju postoji mogućnost, ali ne i obveza, za uvođenje alternativnog modula tom izbornom dijelu, koji će također biti sastavni dio izbornog dijela kurikuluma te prolazi redovitu proceduru koja podrazumijeva javnu raspravu i odobrenje Ministarstva. Dakle roditelji će imati pravo odlučiti hoće li dijete slušati izborni sadržaj ili ne te, ukoliko bude predložen alternativni modul, hoće li slušati taj sadržaj ili ne. U slučaju donošenja predmeta koji se ne izvode međupredmetno ova mogućnost uopće ne postoji', kažu u Ministarstvu.

Sporna odredba - sukladna odluci Ustavnog suda

Objašnjavaju da je ta odredba predložena sukladno Odluci Ustavnog suda iz 2013., u kojoj se Sud referira na pravo roditelja da sudjeluju u odlučivanju kada se radi o odgoju i obrazovanju njihove djece te 'kako postoje pozitivne obveze države u području javnog školskog sustava te da iz odgovornosti roditelja da osiguraju pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti proizlazi i obveza države da pri oblikovanju nastavnih programa uvažavaju različita uvjerenja roditelja te njihovo ustavno pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju vlastite djece'.

'Tu ustavnu obvezu država može provesti samo tako da u proces oblikovanja nastavnih sadržaja uključi roditelje. Prema tome, omogućavanje sudjelovanja roditelja u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja ustavna je obveza države proceduralne naravi, a posebno je naglašena kod nastavnih sadržaja s kojima su povezana različita 'uvjerenja' odnosno 'vjerovanja' roditelja', stoji u Odluci Ustavnog suda.

Iz Ministarstva zaključno navode da procedura na koju se referira Ustavni sud može biti omogućena isključivo zakonskim rješenjem, stoga je predložena navedena odredba.

'Kako se ovdje radi tek o postupku javnog savjetovanja i do usvajanja propisa u Hrvatskom saboru postoji još niz koraka, dobrodošli su svi prijedlozi putem javne rasprave za omogućavanje ustavnog prava roditelja na koje se Ustavni sud referira u svojoj odluci', pozivaju iz Ministarstva znanosti.

Nisu međutim odgovorili na pitanja kako će funkcionirati određivanje alternativnog modula, kako će se 'razdjelnica' temeljem svjetonazora roditelja provoditi u učionici, zašto nije planirana alternativa izbornom vjeronauku niti je li ministrica imala ikakvog upliva na nacrt prijedloga zakona ili ga samo propustila u javnu raspravu. Podsjetimo, povjerenstvo koje je izradilo taj zakonski dokument imenovano je u mandatu ministra Pave Barišića, a predvodi ga Hrvoje Šlezak (Hrast), koji je dan-danas na funkciji državnog tajnika u tom ministarstvu, baš kao i Matko Glunčić. 

Dva ključna problema

Uključenje u javnu raspravu na portalu e-Savjetovanja najavila je za tportal Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja, inače sastavnog dijela GOOD Inicijative koja se zalagala za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta u sedme i osme razrede osnovnih škola te u srednje škole. Ona ističe ulogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK), kao krovnog državnog dokumenta koji definira i vrijednosti što ih trebaju sadržavati pojedini predmetni i međupredmetni kurikulumi.

'Ako se pojedini roditelj ne slaže s nastavnim sadržajem, znači li to da se on ne slaže ni s NOK-om? Ovdje su problematične dvije stvari: na načelnoj razini, negira se utjecaj države na obrazovnu politiku, a na organizacijskoj razini to je nemoguće provesti. Na razini škole nastao bi potpuni kaos. Svaki predmet ima odgojnu komponentu; znači li to da svaki roditelj ima pravo doći u školu i reći da mu se neki sadržaj iz nekog predmeta ne sviđa i zahtijeva alternativni sadržaj za svoje dijete?', pita Pijaca Plavšić.    

Pitanje je, upozorava, što bi bilo i sa školskim kurikulumom, kao temeljnim dokumentom škole kojim su definirani i izvannastavni sadržaji i aktivnosti za svaku školsku godinu. 'Znači li to da će se ti dokumenti brisati i da će roditelji postati kreatori obrazovnih sadržaja? Ovo jednostavno nije promišljeno. Čak i da je ideja fantastična, potpuno je neprovediva', upozorava Pijaca Plavšić. 

Javna rasprava o zakonskom prijedlogu započela je u petak, a među prvima uključio se Matko Marušić, bivši dekan Medicinskog fakulteta u Splitu, poznat i kao žestok protivnik tzv. rodne ideologije. U osvrtu naslovljenim 'Prilog kompletiranju kurikuluma predmeta Građanski odgoj' obrušio se na kurikulum koji je izradila Ekspertna radna skupina pod vodstvom Borisa Jokića.

Marušić tvrdi da u tom kurikulumu potpuno nedostaju, između ostalog, komponente kao što su 'Hrvatska, hrvatska kultura i tradicije, bilo koji oblik ili izraz domoljublja, bilo koja ljudska vrlina navedena od Staroga zavjeta do Domovinskoga rata – poštenje, milosrđe, hrabrost, viteštvo, plemenitost, opraštanje, ponos, čistoća, ideali, romantična ljubav'.

'Zamislite – nema ništa o čistoj dječjoj, mladenačkoj ljubavi, samo spolni odnos, 'al pazi da se ne zaraziš i ne zatrudniš'', navodi Marušić. 

Smeta mu i to što u Građanskom odgoju nema 'istine o Hrvatskoj': zašto je volimo, zašto je važna, zašto su toliki ginuli za nju, kako je trebamo voljeti i čuvati. Ne objašnjava se 'koji su praznici a koji blagdani, kada se čestita braći pravoslavcima a kada muslimanima', a zamjera i to što se ne razlažu pitanja morala, tolerancije i poštenja ('što ako me tuku a slabiji sam, što ako slabijega tuku, što kad je na djelu nevjera, izdaja, psovka, laž, prevara, zlo kocke i profesionalnoga športa, mode, glamura, hedonizma, promiskuiteta, nastranosti, brzine, noći, alkohola, razularenosti…').

'Sve je dano u ruke 'nevladinih udruga' koje dolaze djeci u škole i uče ih spolnosti kako smo rekli gore i – kako prosvjedovati protiv Vlade vlastite države', napisao je Marušić.