'Prijatelji, Douyin me opet blokirao. Na njemu sam objavio video s uputama za to kako pjevati belkanto i u dva dana dobio 370.000 lajkova, ali ne zato što dobro pjevam, nego zato što izgledam kao nacionalni vođa', potužio se operni pjevač Liu Keqing posjetiteljima njegova profila na kineskoj društvenoj mreži Douyin (na Zapadu poznatoj kao Tik Tok) jer je ovih dana ponovno isključen njegov račun.

Keqing je bariton međunarodnog ugleda, ali njegov grijeh je frapantna sličnost s predsjednikom Xi Jinpingom, što se čuvarima lika i djela prvog čovjeka Kine nimalo ne sviđa. Zato svako malo cenzuriraju njegovo pojavljivanje na društvenim mrežama, pa i ovo zadnje, kojim 63-godišnji osnivatelj prve privatne operne kuće u Kini, Laiyin Opere, podučava zainteresirane kako pjevati Amonasra u 'Aidi' ili grofa Almavive u 'Seviljskom brijaču'.

Nema veze to što je Keqing trenutno angažiran u Berlinu, nema veze to što je surađivao s tridesetak opernih kuća u svijetu, među ostalima s Kineskom nacionalnom operom i Šangajskom operom, pjevao vodeće uloge u više od 50 opernih postava, od 'Nabucca' do 'Lohengrina', bio solist Bečke državne opere, surađivao s opernim veličinama kao što su Carreras i Elena Obrascova, svojedobno izazvao senzaciju u Kini svojom produkcijom i režijom 'Aide' ili to što ima dug popis solističkih koncerata (na njemu navodi i onaj u Hrvatskoj)...

Unatoč svemu tomu, čovjek upada u nevolje jer je priroda od njega stvorila kopiju Xi Jinpinga, što državni cenzori smatraju 'zloporabom identiteta vođe'. Kad se bolje razmisli, možda doista nema smisla to što neki kineski građanin zbog Keqinga zabunom može pomisliti da je njegov predsjednik, naprimjer, spletkar Jago u Verdijevu 'Otelu'.

'Zar je protuzakonito izgledati kao bog KP-a Kine?' pita zajedljivo korisnik kineske verzije Tik Toka, izvjesni Henry Nkya.

Xi jedan jedini, ali i Trump

I dok Xi mora biti 'jedan jedini', Amerikanci se online natječu u tome tko će biti sličniji Donaldu Trumpu. Građevinski radnik s Long Islanda Thomas Mandy nema glas kao Liu Keqing, ali na društvenim mrežama ne rastura samo nevjerojatnom sličnošću s predsjednikom, nego i istom bojom glasa i gestikulacijama. Holivudska zvijezda Alec Baldwin dodatno se proslavio imitiranjem 45. predsjednika, a nitko ne zamjera ni mimovima u kojima je popularni Pero Djetlić (Woody Woodpecker) iz dječjih crtića dobio Trumpovu frizuru.

Takvo što u Kini ne prolazi - cenzori su prije koju godinu zabranili prikazivanje američkog filma o dječjem junaku Winnieju the Poohu jer su korisnici interneta u mimovima još 2013. pretvorili Xija i njegova gosta Baraka Obamu u simpatičnog medvjedića i njegova prijatelja Tigra. Cenzori nisu željeli da dobroćudni medo postane internetski eufemizam za ozbiljnog generalnog tajnika Komunističke partije.

Ni u Rusiji nećete naići na snimku Putina kako nespretno pada na leđa silazeći s tenka kao Zoran Milanović ili ima širom razjapljena usta gutajući haringu kao Angela Merkel. Vođe bivših autoritarnih komunističkih režima, kakvi su bili ruski ili kineski, i dalje gaje imidž ozbiljnih i nepogrešivih autoriteta s kojima nema šale, koji su iznad naroda, čiji autoritet ne smije biti doveden u pitanje. Protiv nepriličnih internetskih šala bore se i brižnici za lik turskog predsjednika Recepa Tayypa Erdogana ili pak brazilskog Jaira Bolsanara.

Šifra: Riječni rak

U predinternetsko doba nekog Staljina ili Kim Il-sunga takva vrsta cenzure bila je moguća, ali danas je to Sizifov posao. Čak i kada cenzura čini svoje, mediji svojom komunikacijskom taktikom dopru do korisnika. Xijev prethodnik Hu Jintao rado je govorio o 'promicanju harmoničnog društva', ali u kineskom pismu malom izmjenom znakova riječ 'harmonizirano' pretvara se u pojam 'riječni rak', pa kada kineski blogeri na internet stave znak riječnog raka, znate da se to odnosi na cenzuriran sadržaj.

U priči o zaštiti lika velikih vođa događaju se i groteskne situacije poput one sredinom lipnja, nakon krvavih sukoba na kinesko-indijskoj granici u regiji Ladakh, prilikom čega je poginulo 20 indijskih vojnika. Indijci su zbog toga organizirali masovne demonstracije ritualno uništavajući televizore i računala 'made in China' te pozivali na ukidanje njihovih aplikacija i softvera, dok je iz indijskog državnog telekoma BSNL-a priopćeno da neće koristiti kineske proizvode za nadogradnju 4G opreme.

Tom prilikom pristaše indijske vladajuće stranke BJP-a nosili su transparente prosvjedujući protiv 'kineskog premijera Kim Jong-una'. Video u kojemu je predsjednik Xi Jinping promoviran u premijera Kim Jong-una postao je u trenu viralni hit, a mimovi su preplavili Twitter te se tragedija pretvorila u sramotu vladajuće stranke.

No čuvari Xijeva imidža teško mogu kontrolirati mimove i viceve na njegov račun u uzavrelom Hong Kongu. Kada je dolazio ondje 2017., na proslavu dvadesete godišnjice preuzimanja teritorija od Ujedinjenog Kraljevstva, društvene mreže bile su pune šala na račun napete političke situacije. Budući da je u strahu od nemira lokalna vlast angažirala 11.000 policajaca i postavila beskrajne barikade, jedna je grupa na Facebooku nazvala to gradnjom novog Velikog zida cara Xija, poručujući: drevni car Qin Shi Huang izgradio je zid za obranu od vanjskih neprijatelja, a današnji ga podiže protiv vlastita naroda.

Mogu li novi mediji cenzurirati političare?

Vlasti pokušavaju cenzurirati nove medije, ali mogu li novi mediji cenzurirati političare? Trebaju li cenzurirati nekontrolirane izjave poput onih Donalda Trumpa ili Twitter, Facebook i Instagram moraju ostati platforme za slobodu govora, postavilo se pitanje nakon što je Twitter provjeravao činjenice u Trumpovu kontroverznom i prijetećem govoru u Minneapolisu za vrijeme zadnjih demonstracija zbog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda.

Prvi čovjek Twittera Jack Dorsey u svibnju ga je nazvao lašcem i nasilnikom, na što je Trump zaprijetio zatvaranjem omiljene društvene platforme, optužujući je da nije sklona konzervativcima i da se bavi 'političkim aktivizmom'. Nakon predsjednikovih postova u kojima prijeti da će pustiti 'bijesne pse' i 'moćno oružje' na prosvjednike Snapchat je također odlučio prestati promovirati Trumpov račun na svojim stranicama odabranog sadržaja.

Trump je pak na takve reakcije uzvratio uredbom kojom želi ograničiti zaštitu društvenih mreža i njihove slobode. I dok su jedni mišljenja da je važno regulirati platforme poput Twittera i FB-a jer su postale važno sredstvo političke komunikacije, drugi poručuju da je internet posljednji bastion slobodnog govora koji se ne smije izgubiti zbog nekoga poput Trumpa ili Xija. Naročito ne u tako apsurdnom slučaju kao što je sličnost političara s pjevačem belkanta.