Osnivač Facebooka rekao je da ne namjerava promijeniti korporativnu politiku zbog bojkota velikih oglašivača koji je u vrlo kratkom razdoblju prikupio više stotina imena, među kojima se nalazi i niz poznatih svjetskih brendova, a na ruku mu ide činjenica da daleko najveći dio prihoda od oglašavanja na Facebooku dolazi od malih i srednjih kompanija, zasad nezainteresiranih za bojkot
Mark Zuckerberg, suosnivač i glavni izvršni direktor kompanije koja stoji iza najveće svjetske društvene mreže Facebooka, nije zabrinut zbog bojkota oglašivača, među kojima se nalazi i niz globalno vrlo poznatih imena. U izjavi koju je inicijalno objavio servis za tehnološke vijesti The Information, a čiju su istinitost naknadno potvrdili iz Facebooka, Zuckerberg je zaposlenicima kompanije kazao da će se oglašivači 'uskoro' vratiti i da 'nemamo namjeru mijenjati politiku ili pristup zbog prijetnji manjem, ili bilo kakvom, dijelu naših prihoda'.
Iz Facebooka su dodali i da 'ozbiljno' razmatraju bojkot te da cijene 'povratne informacije partnera', ali da korporativne politike prilagođavaju prema 'principima, a ne pritiscima na prihode'. Pritisak koji spominju odluka je nekoliko stotina kompanija da barem tijekom srpnja bojkotiraju oglašavanje na društvenim mrežama Facebooku i Instagramu (Instagram se od 2012. nalazi u vlasništvu Facebooka). Manji dio kompanija bojkotira sve društvene mreže, a neke su najavile i bojkot do kraja godine.
vezane vijesti
Odluka o bojkotu proizašla je iz inicijative nekoliko udruga objavljene sredinom lipnja, a koje su pozvale na prestanak zarade na mržnji. Pod sloganom 'Stop hate for profit' (Dosta zarade na mržnji), uobličila se kampanja koja upozorava na nevoljkost Facebooka u uklanjanju govora mržnje sa stranica na toj mreži te na nedovoljan angažman u brisanju ili prokazivanju lažnih informacija i vijesti.
Inicijativi se iznenađujuće brzo priključio velik broj kompanija, među kojima su i brojna globalno poznata imena. Reklame na Facebooku barem mjesec dana neće objavljivati Adidas, Coca-Cola, Ford, Honda, Lego, Levi Strauss, Microsoft, Pfizer, Puma, Starbucks, Unilever i još brojni drugi. Broj kompanija koje su se priključile bojkotu tako je brzo narastao da ih je teško i pobrojiti jer su se mnoge priključile i bez javljanja organizatorima. U medijima se tako mogu naći procjene da se zasad radi o 400 do 600 kompanija.
Njihovo nezadovoljstvo proistječe iz korporativne politike Facebooka u kojem nemaju namjeru pooštriti svoje kriterije za uklanjanje sadržaja što se mogu proglasiti govorom mržnje ili lažne informacije iz političkih oglasa. Druge tehnološke kompanije, poput popularnog servisa za objavu kratkih poruka Twitter, posljednjih tjedana dodatno su poradile na tretmanu takvih sadržaja te je Twitter u nekoliko slučajeva diskutabilnima označio čak i poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa. Servis Twitch, posebno popularan za prijenos videosadržaja uživo, privremeno je u potpunosti blokirao Trumpov kanal.
Ako je suditi po cijeni dionice Facebooka, investitori se slažu sa Zuckerbergom i bojkot ih ne brine previše. U posljednjih mjesec dana dionica se uglavnom kreće u rasponu od 220 do 240 dolara i tek je krajem lipnja nakratko potonula prema razini od 210 dolara, no idućih dana se oporavila.
Trend je razumljiv jer na ruke Zuckerbergu ide činjenica da, usprkos zvučnim imenima, dobar dio najvećih oglašivača na Facebooku nije pristupio bojkotu. Među 25 kompanija koje su lani bile vodeće po reklamiranju na Facebooku samo tri – Microsoft, Starbucks i Pfizer – zasad su odlučile privremeno pauzirati svoje oglašavanje. Američka televizijska kuća CNN donosi informaciju da je lani 25 najvećih bilo zaslužno za otprilike dvije milijarde dolara, odnosno tek tri posto prihoda Facebooka. Analize pokazuju da čak i kad bi se stotinu najvećih oglašivača pridružilo bojkotu, oni bi utjecali na tek šest posto ukupnih prihoda Facebooka.
Iz financijskih izvještaja vidi se da je Facebook lani od oglašavanja ostvario gotovo 70 milijardi dolara prihoda, a velika većina toga dolazi od čak osam milijuna malih i srednjih kompanija. Takve tvrtke uglavnom ovise o svojem oglašavanju na Facebooku i Instagramu i teško se može očekivati da će se u bitnom broju pridružiti bojkotu. Za razliku od velikih kompanija koje moraju paziti na svoj globalni imidž, pa i paziti s kakvim ih se pojmovima i dojmovima povezuje, srednje i male kompanije prolaze ispod takvog strogog radara javnog mišljenja i oglašavanjem na Facebooku samo koriste priliku da se izreklamiraju što širem krugu potencijalnih potrošača.
Neki procjenjuju da bi se dio novca koji će velike kompanije uštedjeti zbog pauze u oglašavanju na Facebooku mogao preliti na neke druge digitalne platforme ili čak na neke druge klasične medije, poput televizije, radija, pa čak i tiska. Drugi pak primjećuju da je bojkot zapravo došao u pogodnom trenutku jer su zbog recesije veliki oglašivači ionako posljednjih tjedana kresali proračune za marketing.
Cijeli bojkot se tako više svodi na principijelne poruke i na pitanje trebaju li veliki oglašivači Facebook jer je prilično očito da Facebook ne treba njih. Zuckerberg je pristao na sastanak s organizatorima bojkota, na kojem bi se trebalo govoriti o mogućim prilagodbama korporativne politike kompanije, no pitanje je može li se išta bitnije promijeniti. Koliko god Facebook tvrdio da aktivno radi na moderiranju sadržaja koji se objavljuje i dijeli na stranicama te društvene mreže, jasno je da konačne odluke ostaju u rukama Zuckerberga. Njegovo se bogatstvo ovih dana procjenjuje na blizu 90 milijardi dolara, čime premašuje čak i legendarnog investitora Warrena Buffetta. Način na koji kontrolira ključne dionice s pravom glasa daje mu mogućnost da upravlja Facebookom koliko god dugo i kako god hoće. Bez obzira na bojkote.
