Liht objašnjava da je Tadić za predsjednika izabran početkom veljače, a po ustavu sljedeći predsjednik treba biti biran 30 dana prije isteka roka, što je 5. siječnja. Budući da je to blagdansko vrijeme u Srbiji, najlogičnija je odluka bila prebaciti izbore u 2012. godinu. 'Iako bi se teoretski izbori mogli održati u 2013. godini, mislim da bi to bio loš potez jer mnogo ljudi nije u zemlji. Činjenica je da je ova vlada uspjela izgurati mandat, a nije neka izvanredna situacija da bi to moralo biti baš tada', pojasnila je Sonja Liht.

Sociolog Vladimir Vuletić smatra da postoje tri verzije zašto je Boris Tadić najavio da će održati predsjedničke izbore u istoj godini kada i parlamentarne. 'Postoji uvjerenje u javnosti da je njegova karizma i popularnost veća od popularnosti Demokratske stranke pa bi onda on ovim putem te dvije stvari pokušao na izvjestan način povezati u svijesti građana', kaže Vuletić.

Druga je stvar, nastavlja, što u Srbiji postoje neke teme oko kojih vlada duboka podjela u srpskoj javnosti pa bi on na ovaj način pokušao izvesti na čistac i konsolidirati srbijansku političku scenu.

Treća je pretpostavka, kaže sociolog, koja je najmanje vjerojatna, da je riječ o političkoj nagodbi. 'Nijedna nagodba koja se pravi unaprijed nije izvjesna jer je vrlo teško prognozirati kakav će rezultat biti, pa čak i za najveće stranke kao što su Demokratska stranka ili Srpska napredna stranka Tome Nikolića', mišljenja je Vuletić. Sam Nikolić u zadnje vrijeme ima dosta proeuropske stavove, a izjavio je da mu ne bi kruna s glave pala kada bi posjetio Hrvatsku.

Vuletić kaže da svatko tko se bavi politikom mora imati podršku međunarodne zajednice, a za Srbiju znači da mora imati dobru suradnju sa zemljama regije. 'Zato je Nikolić i posjetio Crnu Goru, dao izjavu o Hrvatskoj, a uskoro će sigurno posjetiti još neke zemlje', smatra on. Ključan problem za srpsku politiku svakako je problem Kosova, preko kojega nacionalistička oporba pokušava naštetiti vlasti Borisa Tadića. Sonja Liht smatra da to nije velik problem za vladajuće, jer SNS Tome Nikolića, koji je najjača oporbena stranka, nakon što je zauzeo proeuropske pozicije, krajnje oprezno nastupa kada govori o Kosovu.

Drugim strankama, objašnjava Liht, poput DSS-a bivšeg premijera Vojislava Koštunice ili Radikala haškog optuženika Vojislava Šešelja, pada rejting. Vuletić također smatra da i na Kosovu postoje političke podjele, ali sigurno je da se dio populacije oslanja na radikalnije ideje, čime smanjuju manevarski prostor za vođenje politike. Ipak, i službena vlast tamošnje Srbe pokušava uključiti u svoje politike. Jedno je sigurno: očekuje nas godina preslagivanja na političkoj karti Srbije.