'Ne naoružavamo se zato što želimo rat. Ponovno se naoružavamo jer to želimo izbjeći', rekla je danska premijerka Mette Frederiksen, dodajući da vlada želi 'punu ravnopravnost među spolovima' i produženje vojnog roka s četiri na 11 mjeseci.

Prema planovima za obranu u razdoblju 2024.-2033., po 5000 ročnika - muškaraca i žena - pozivat će se svake godine od 2026. Prošle je godine vojni rok služilo oko 4700 ljudi, žene samo dragovoljno, i to u pravilu četiri mjeseca.

Planovi se tek trebaju pretočiti u zakon, kroz stranačke pregovore u nadolazećim tjednima, iako se još u lipnju 2023. velika većina u Folketingetu – danskom parlamentu – složila s obrambenom strategijom koja propisuje veću jednakost u vojnom roku. Ministarstvo obrane priopćilo je kako je oružanim snagama potrebno 'povijesno jačanje' koje zahtijeva preispitivanje modela novačenja usred rastuće zabrinutosti oko europskih obrambenih sposobnosti suočenih s ruskom agresijom.

Danski ministar obrane, Troels Lund Poulsen, rekao je da sigurnosna situacija u Europi nažalost postaje sve ozbiljnija i to se mora uzeti u obzir. 'Snažniji vojni rok, uključujući punu ravnopravnost spolova, mora pridonijeti rješavanju zadataka oružanih snaga, nacionalnoj mobilizaciji i popuni naših oružanih snaga', rekao je.

Prema novom 11-mjesečnom modelu novačenja, objavljenom u srijedu, ročnici će proći pet mjeseci osnovne obuke prije nego što provedu šest mjeseci u operativnoj službi u vojsci, zrakoplovstvu i mornarici, tijekom koje će također imati obuku. Trenutačno svi fizički sposobni muškarci stariji od 18 godina u Danskoj, koja ima nešto manje od šest milijuna stanovnika, mogu biti pozvani na služenje vojnog roka. Budući da dovoljno muškaraca to čini dobrovoljno, postoji sustav lutrije koji znači da ne moraju svi služiti. Godine 1998. ženama je prvi put dopušteno dobrovoljno služenje vojnog roka.

Uz Norvešku i Švedsku, Danska tek je treća europska zemlja u kojoj žene obvezno služe u vojsci.