'Za provedbu tih najvažnijih reformi bez kojih neće biti globalnog opravka ni dugoročno, bilo bi dobro da imamo konsenzus, tim prije što za njihovu provedbu sigurno nije dovoljan mandat jedne vlade', izjavio je Josipović novinarima u sklopu tradicionalne kave s građanima u svom Uredu.

'Fokusiran sam na te tri prevažne reforme, velike u financijskom i političkom smislu i u smislu standarda građana i funkcioniranja države. Smatram ih neophodnima i volio bih da konsenzus oko njih postoji', dodao je.

Poželjnim smatra i politički konsenzus oko reforme pravosuđa i nekih fiskalnih mjera. Za te je reforme, rekao je, potrebna jasna politička politička volja 'oju neki put stranke ne manifestiraju'.

Novinari su ga u tom kontekstu upitali za komentar najave guvernera HNB-a Borisa Vujčića da Hrvatska ove, ali ni iduće godine, neće ostvariti gospodarski rast, a istovremeno iz vladajućih stranaka, kao i oporbe, dolaze različiti prijedlozi i modeli izlaska iz krize.

'Vjerujem da možemo upornim radom doći u bolju situaciju i to će se sigurno dogoditi. Ovisi o našoj spremnosti da neki put učinimo i nešto što ne izgleda najpopularnije, ali i da bez odlaganja učinimo što je moguće, pa makar bilo i malo', rekao je Josipović.

Upravo zato, budući da nije gospodarski stručnjak, koncentirao se, kaže, na prijedloge koji se mogu odmah, već sutra provesti, a odnose se na pravnu regulativu i način postupanja pojedinih državnih tijela.

Kao što je prije godinu dana predložio dvadesetak mjera za olakšanje dužničke krize građana, najavio je da će iznijeti listu prijedloga pravne i organizacijske naravi. 'Vidjet ćemo što će od toga biti', rekao je.

Jedan od problema koji treba riješiti, a koji u Hrvatskoj imaju potencijalni investitori, vezan je uz 'dobivanje papira', ističe predsjednik, koji se zauzeo da se procedure učine bržima i jednostavnijima, 'jer bez pravne i upravne zaštite i servisa nema dobrog posla'. 'Nismo dovoljno fleksibilni i ne znam zašto nemamo puno liberalnije propise za stjecanje boravišta, prebivališta, pa i državljanstva za one ljude koji su spremni iz drugih zemalja investirati u Hrvatskoj, poput drugih zemalja Europe', dodao je.

Novinare je zanimalo i kako gleda na različite najave iz Vlade vezano uz uvođenje, odnosno neuvođenje novih poreza, konkretno poreza na kamate na štednju, a Josipović kaže kako bi bilo dobro da se porezni sustav ne mijenja često. 'Sigurnost i stabilnost su sigurno važni faktori za investiranje, a možemo u ovom slučaju možda reći da je riječ o donekle izvanrednoj situaciji jer se mjere traže upravo pod pritiskom konsolidacije javnih financija. Ali, naravno da je dobro da se najave poreza i razmatranje o njima čine oprezno, a kad dođe najava da se ona i ostvari. A bilo bi dobro da se porezni sustavi ne mijenjaju često', rekao je.

Predsjednik je zadovoljan podrškom koju ima među građanima, iako posljednje ankete pokazuju da se ta potpora smanjila. 'Da, nešto se spustila potpora, ali s obzirom na opće stanje u državi to nije nešto što se ne bi moglo očekivati. Ono što mene brine je pad popularnosti cijeloj političkoj sceni. To pokazuje da postoji potreba jasnih reformi i konsenzusa oko njih', rekao je.

Peticiju za ukidanje odredbe o 'sramoćenju' iz Kaznenog zakona Josipović neće potpisati jer potpisivanje peticija, kako je rekao, nije primjereno instituciji predsjednika Republike. No, smatra da je dosadašnja praksa pokazala da je ta odredba primijenjena na pogrešan način. 'Za očekivati je da će zakonodavac intervenirati i promijeniti neke stavke u zakonu da bi se osiguralo da kazneno-pravna represija ne bude represija javne riječi', rekao je.

Josipović danas odlazi u Vatikan gdje će sutra nazočiti kanonizaciji dvojice papa - Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. Taj odlazak, rekao je, izraz je poštovanja prema dvjema povijesnim ličnostima, dvojici papa, od kojih je jedan izravno pomagao Hrvatskoj kad joj je bilo najteže. To je i izraz poštovanja prema onim hrvatskim građanima koji su vjernici, a i prilika da se razgovara s brojnim stranim državnicima koji će nazočiti, dodao je.

Nakon Vatikana, predsjednik odlazi u Turkeministan, a zajedno s njim i delegacija hrvatskih gospodarstvenika. Josipović kaže kako su takva putovanja važna za uspostavu i otvaranje kontakata te za mogućnost da se potpišu i neki poslovni ugovori, u konkretnom slučaju nastavak već započetih poslova vezanih uz brodogradnju.