U predsjedničku kampanju za drugi mandat Ivo Josipović ušao je dvama estetskim zahvatima. Jedan, osobni, operacija očnog kapka, još je pod istragom povjerenstva za sukob interesa. Drugi estetski zahvat tiče se njegove rezidencije: Ured predsjednika promijenio je umjetnine. I tu je predsjednik koristio usluge dobrih ljudi; redizajn su vodili Igor Zidić i Zvonko Maković – ne zna se za koliki honorar – a najatraktivniju umjetninu, Džamonjinu čeličnu tapiseriju, posudio je hotelijer Lukšić iz Plave lagune. S njima je potpisan ugovor o besplatnoj posudbi. Time je samo obogaćena fantastična i skupocjena zbirka umjetnina, čiju je vrijednost tek nedavno javnosti otkrila – državna revizija
Hegedušićeva 'Seljačka buna' s krvoločnim motivima mrtvih seljaka i plemića više ne prepada goste čim zakorače u Vilu Zagorje, oduševljeno je u Jutarnjem listu popraćen makeover u Uredu predsjednika. Jedna od željeznih tapiserija Dušana Džamonje, koje su toliko popularne da su, požalio se nedavno u Globusu kiparov sin, često na meti falsifikatora, instalirana je na njezino mjesto iznad neuglednog crnog kožnog kauča u predvorju vile. Džamonja je jedan od modernih umjetnika čija su djela oplemenila i osuvremenila Ured predsjednika četiri godine nakon što se u tamo uselio Ivo Josipović.
Opisujući povratak Ede Murtića, čija je slike Franjo Tuđman izbacio, i postavljanje radova Dušana Džamonje, Julija Knifera, Ivana Picelja i Miroslava Šuteja u vilu na Pantovčaku, stručnjaci koje je predsjednik angažirao - Zvonko Maković, Igor Zidić i Miroslav Gašparić - objašnjavali su u medijima da za preuređenje predsjedničke rezidencije nisu kupovane nove umjetnine. Kako su onda došli do njih, priupitali smo u Uredu predsjednika. 'Sve umjetnine koje su trenutačno postavljene u predvorju Ureda predsjednika posuđene su na određeno vrijeme iz depoa, uglavnom Muzeja suvremene umjetnosti', odgovorila nam je Danja Šilović Karić.
No jedna je umjetnina, i to ona najfotografiranija i najspominjanija, koju je izabrao Zvonko Maković, stigla s druge adrese. 'Čelična tapiserija Dušana Džamonje posuđena je Uredu predsjednika na pet godina od Uprave Plave lagune iz Poreča, i potpisan je ugovor o posudbi bez naknade', odgovorila nam je predsjednikova pročelnica za informiranje. Plava laguna turistička je tvrtka u vlasništvu potomaka Andronica Lukšića, čileanskog bogataša hrvatskog podrijetla, koji je devedesetih na poziv Franje Tuđmana odlučio investirati u Hrvatsku, a prvi hrvatski predsjednik potrudio se da mu početak ne bude pretežak pa mu je našao povoljnu priliku za kupnju. Nakon pivarskog poduhvata, danas se poslovanje Lukšić grupe u Hrvatskoj veže isključivo uz turizam; vlasnici su niza luksuznih hotela na Jadranu i vrlo uspješno posluju. Na listi najbogatijih poduzetnika, koju je sastavio hrvatski Forbes, obitelj Lukšić je druga, odmah iza Ivice Todorića.
Na Pantovčaku se već dulje vrijeme bave promišljanjem o umjetninama, jasno je to iz nalaza Državne revizije Ureda predsjednika, posljednjeg koji je napravljen lani, za 2012. godinu. Tamo smo u bilanci Ureda ugledali da je na Pantovčaku izronilo pravo umjetničko blago – vrijednost umjetnina (satovi, kipovi, slike i reljefi) skočila je u godinu dana sa 1,1 milijun za čak 53,1 milijuna kuna na 54,2 milijuna kuna! U Uredu predsjednika objašnjavaju da ništa nisu kupovali, nego su samo na polovici predsjednikova mandata ponovo procijenili zatečene umjetnine, koje su se u knjigama vodile da zajednički vrijede tek oko milijun kuna.
'S obzirom na velik broj umjetničkih djela u Uredu predsjednika RH, odlučeno je 2012. izvršiti revalorizaciju i procjenu postojećih umjetnina, a procjena je pokazala da se radi o vrlo visokoj vrijednosti zatečenih umjetnina. Tako su poznate slike Miljenka Stančića 'Grad Varaždin' i Krste Hegedušića 'Hrvatski gradovi' koje se nalaze u Svečanoj dvorani, 'Ženski akt' Vlahe Bukovca, skulptura 'Graditelj' Vanje Radauša te 'Marin Držić' Antuna Augustinčića procijenjene na višemilijunske iznose. Dakle, nije nabavljena nijedna nova umjetnina, već se samo radi o procjeni postojećih umjetnina u Uredu predsjednika', objasnila je Danja Šilović Karić.
