Punih pet godina, još otkako su usvojene promjene Ustava po kojima se ustavni suci biraju dvotrećinskom saborskom većinom, Hrvatska nije dobila nijednog novog suca i sa svakim danom približava se isteku mandata postojećih, a samim time i potencijalnoj ozbiljnoj ustavnoj krizi. Ne konstituira li se Sabor i ne izabere li barem nekoliko novih članova ovog tijela, koncem proljeća ono će biti gotovo blokirano
Od trinaest predviđenih mjesta u Ustavnom sudu trenutno ih je popunjeno dvanaest, a oko imenovanja posljednjeg nije se ozbiljno ni raspravljalo. Ove godine propao je pokušaj izbora dvoje novih sudaca; među troje kandidata koji su prošli u posljednji krug najbliža je bila stručnjakinja iz Rijeke Sanja Barić te je u tajnom glasovanju dobila 99 glasova - tek dva manje od potrebne dvotrećinske većine. Temeljita rekonstrukcija Ustavnog suda tako je, očekivano, ostavljena u zadatak novom sazivu Sabora.
Sucu Davoru Krapcu mandat je poodavno istekao, a u siječnju izlazi i dodatnih šest mjeseci njegovog produljenja. Ivan Matija zatražio je umirovljenje, a za još četvero sudaca - među kojima i predsjednici Jasni Omejec - upravo ovih dana također završio je staž i nalaze se u dodatnom šestomjesečnom produžetku. U svibnju, kada je zadnji rok kako bi se pronašlo njihove nasljednike, još dvoje sudaca zaključuje svoj mandat, pa se može komotno reći da je vrijeme da Hrvatska dobije potpuno novi Ustavni sud.
Ukoliko se do tada ništa ne dogodi, odnosno ukoliko se nova vlast ne formira i ako se raspišu novi izbori, realna je mogućnost da ova institucija bude potpuno blokirana. Samo šest sudaca, manje od polovice, nije ovlašteno donositi ključne odluke, a procedura izbora njihovih nasljednika poprilično je dugotrajna.
Nepisanim pravilom uvedenim koncem devedesetih i početkom dvijetisućitih određeno je da se oko sastava Ustavnog suda dvije najveće političke grupacije, odnosno SDP i HDZ, dogovaraju po dosta obzirnom principu 'dva naša - jedan vaš', ovisno o tome tko je na vlasti. Izmjenama Ustava propisana je dvotrećinska većina, no to, čini se, nikako da profunkcionira. U međuvremenu je upravo Ustavni sud nekim svojim odlukama izazvao bijes vlade Zorana Milanovića, a i iz dijela pravne struke čuju se sve češći prigovori da se previše često bavi meritumom stvari i pokušava postati ono što nije, najviša sudska instanca u državi.
Sam Zoran Milanović nedavno je dao do znanja da neće biti nikakve drame čak i ako Ustavni sud na neko vrijeme bude blokiran, pa dao znakovitu izjavu da 'u nekim državama takva instanca uopće ne postoji'.
'Ustavni sud negdje doista ne postoji, ali njegove nadležnosti obavljaju drugi sudovi. U SAD-u, recimo, ustavnost zakona može ocjenjivati bilo koji sud', objašnjava Mato Palić s Katedre ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku. On objašnjava da bi se negdje u svibnju iduće godine zbilja mogla dogoditi 'potencijalno opasna situacija' jer samo šest sudaca neće moći raditi praktički ništa.
'Oni ne bi mogli ocjenjivati ustavnost zakona i drugih propisa, ali ni obavljati niz drugih stvari iz njihove nadležnosti. Čak i ako se odlučuje o osnovanosti, pravodobnosti i dopuštenosti neke ustavne tužbe, o čemu odlučuje vijeće od troje sudaca, u slučaju da odluka nije jednoglasna, propisano je da se odlučuje na sjednici - a za nju ne bi bilo dovoljnih najmanje sedam sudaca', objašnjava Palić. Po njemu, odredba po kojoj se suci biraju dvotrećinskom većinom donijela je veći legitimitet samim sucima, ali takav princip morao bi ići ruku pod ruku s rastom političke kulture.
Ne konstituira li se uskoro Hrvatski sabor, odnosno raspišu li se novi izbori, vrlo je izvjesno da se do trenutka blokade neće moći provesti propisana procedura izbora novih ustavnih sudaca koja podrazumijeva objavu javnog poziva, intervjue na saborskom odboru, formiranje užeg izbora te na koncu pojedinačno i tajno glasovanje u Saboru. Bivši predsjednik Ivo Josipović, koji je uoči debakla na parlamentarnim izborima predlagao temeljitu ustavnu reformu, smatra da moguće 'odumiranje' Ustavnog suda prijeti ozbiljnom krizom.
'Ako se to dogodi, postoji opasnost za funkcioniranje države. Neće imati tko odlučiti o neustavnosti zakona i drugih propisa, o sukobu nadležnosti tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, obavljati nadzor nad radom političkih stranaka, nadzirati izbore i referendume te, posebno, neće imati tko štititi ljudska prava i temeljne slobode građana te pravo na lokalnu i područnu samoupravu zajamčenu Ustavom', kaže Josipović.
Krivnja je, dodaje, na HDZ-u i SDP-u koji sabotiraju izbor sudaca, ali mora primijetiti da je SDP otišao korak dalje kada je naznačio da je Ustavni sud gotovo nepotreban u sadašnjim ustavnim okvirima. Josipović smatra da trenutni način izbora sudaca nije dobar jer nema odgovora na opstrukciju u Saboru. On, ipak, ima privremeno rješenje, što je i predlagao u svojim idejama o ustavnim reformama.
'Za takvu situaciju treba predvidjeti da predsjednica Republike ima pravo imenovanja sudaca koji bi obavljali dužnost dok Sabor ne izabere nedostajuće suce. Sam sustav izbora natječajem nije dobar jer se mnogi kvalitetni kandidati naprosto ne žele izložiti voluntarizmu u Saboru. Bolje bi bilo da ovlašteni predlagatelji - poput saborskih klubova, Vlade, Vrhovnog suda, pravnih fakulteta i drugih - imaju svoje kvote za predlaganje i da se prijedlozi usuglašavaju u transparentnom postupku', predlaže Josipović.
Ideje Zorana Milanovića o smanjenju ovlasti ili čak ukidanju Ustavnog suda on tumači kao posljedicu nezadovoljstva nekim njegovim odlukama, a i sam je, kaže, nekima od njih bio vrlo nezadovoljan. 'Ali to ne smije biti razlog da se uništi institucija koja je imala iznimno važnih odluka te koja je brana političkom voluntarizmu i nasilju nad ustavnim pravima i slobodama građana. Nemojmo razmišljati o ukidanju Ustavnog suda ili smanjenju njegovih ovlasti, nego o postupku izbora sudaca koji će omogućiti da se imenuju najstručniji i najetičniji pravnici', zaključuje bivši predsjednik.
