Predsjednica je u svom izlaganju bila kritična prema Vladi i situaciji u Hrvatskoj, ističući uz ostalo kako predugo stojimo, a drugi nas prestižu ili nam sve više odmiču.

Kao neke od "vječnih" tema i projekata o kojima se u Hrvatskoj govori spomenula je primjerice poticanje izvoza i ulaganja, rješenje demografskih problema, sređivanje i usklađivanje zemljišnih knjiga, reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, unapređenje poslovnog okruženja i poticanje poduzetništva, ili niz velikih infrastrukturnih projekata, poput nizinske pruga Rijeka-Budimpešta, kanala Dunav-Sava ili energetskih projekta, kao što je npr. LNG terminal na Krku, koji se razvijaju više od desetljeća, a nijedan još nije razvijen.

Predsjednica smatra i da su strukturne reforme toliko puta spominjane da su izgubile svoju unutarnju vrijednost i sadržaj, da su postale već toliko apstraktne da ih se u javnom prostoru više ne doživljava ozbiljno, pa i ne znamo što pod njima mislimo. 

Kao najveći je problem spomenula manjak kapaciteta državne i javne uprave za provedbu i postizanje reformi i ciljeva, tj. problem kapaciteta i sposobnosti sustava da učinkovito i rutinski provodi potrebne reforme i uspješno reagira na nepredviđene događaje. 

Na pitanje novinara tko je realniji u ocjeni ekonomske situacije u Hrvatskoj, predsjednica ili premijer, Jurčić je odgovorio: "U svakom slučaju ona."

Dodao je da ga predsjedničin govor nije iznenadio.

"Naravno da premijer uvijek mora naglašavati pozitivne elemente u postojećim kretanjima i pripisati ih vlastitoj politici, to je zapravo vlastito promoviranje. Predsjednica je toga oslobođena, a budući da nije zadužena za ekonomsku politiku može sa strane gledati puno objektivnije", rekao je Jurčić.

Ocijenio je da je predsjedničin govor na savjetovanju ekonomista "puno objektivniji i realniji" od istupa premijera Plenkovića proteklih mjeseci.

Podsjeća da je i sam u uvodnom govoru rekao da Hrvatska raste zbog okruženja, ali da zemlje u okruženju rastu puno brže te da Hrvatska tone na dno EU-a.

Mi jesmo pozitivni u odnosu na sebe same, ali u odnosu na okruženje nismo. To je iznijela i predsjednica i to su objektivne činjenice, rekao je Jurčić.

Ponovio je da Hrvatska ima dobre rezultate uspoređujući se sama sa sobom te da oni potječu od povoljnih okolnosti u okruženju.

"Europa raste i potražnja za robama raste pa i naš izvoz raste, svjetski turizam raste pa i hrvatski turizam raste, cijena nafte na svjetskom tržištu pada pa se nama smanjuju troškovi, po toj osnovi se povećava BDP, a teško je naći dio rasta koji je rezultat ekonomske politike", smatra Jurčić.

No, dodaje da vlada nije napravila ni jedan negativni potez, ali nije napravila niti jedan pozitivan.

Trenutne stope rasta neće pomoći blokiranim osobama niti povećati mirovine i smanjiti stope rizika od siromaštva, naglasio je.

Smatra da Hrvatskoj treba novi, veliki investicijski val, s investicijama većim od onih u autoceste, a radi se o 30 milijardi kuna i više u sljedećih pet do deset godina.

Vujčić: Govor predsjednice nije me iznenadio

I guverner HNB-a Boris Vujčić novinarima je na upite o govoru predsjednice kazao kako ga on nije iznenadilo, kako je ono što je ona rekla vrlo slično onome što je rekao i on.

Govorili smo o ljudskom kapitalu kao glavnom problemu u ovom trenutku te o strukturnim problemima hrvatskog gospodarstva, koji su  temelj ne samo za ulazak u eurozonu nego općenito za razvoj hrvatskog gospodarstva, rekao je Vujčić. 

Na opetovano pitanje o govoru predsjednice, Vujčić je rekao da su makroekonomski pokazatelji dobri, da se makroekonomske ravnoteže smanjuju, ali da strukturni problemi u najvećoj mjeri i dalje ostaju i da na njima treba raditi.  

Moramo povećati stopu rasta BDP-a i to ne više makroekonomskim politikama nego raditi strukturne stvari, poboljšavajući kvalitetu institucija u Hrvatskoj, regulaciju, efikasnost države, pravosuđa, obrazovanja, tj. sve ono što predstavlja strukturu ekonomije. To je važno za Hrvatsku - da poveća potencijalnu stopu rasta i zbog naših razgovora s europskim partnerima oko ulaska u eurozonu, rekao je guverner govoreći o porukama iz svog izlaganja sa skupa ekonomista. 

Upitan za rezultate ankete prema kojoj je oko 30 posto građana za, a oko 60 posto protiv uvođenja eura, Vujčić je rekao da ankete sustavno pokazuju da je otprilike četvrtina stanovništva protiv uvođenja eura, dok je ostatak "za" ili "za" uz uvjete da se Hrvatska oporavi.

To je sukladno anketama koje su već do sada bile prisutne, rekao je Vujčić, koji smatra da je dobro da možemo pratiti daljnje rezultate anketa, jer je važno da se stvori potpora javnosti za uvođenje eura. Ne samo da mi tvrdimo da su koristi za Hrvatsku veći nego troškovi, nego je važno da to javnost percipira i da se na temelju toga donose informirane odluke, a anketa koju sam vidio je upravo na liniji istraživanja koja smo imali do sada, rekao je.

"Svi kažemo - ulazak u eurozonu, ne danas, ne sutra, nego u srednjem roku, uz ispunjavanje uvjeta", rekao je Vujčić dodavši da se onda opet vraćamo na provedu reformi.