Tportalova anketa o uvođenju eura pokazala je da se većina naših čitatelja protivi uvođenju zajedničke europske valute. Rezultat je to koji začuđuje s obzirom na to da smo visoko eurizirana zemlja u kojoj se štedi i sve veće transakcije preračunava u eurima
U anketi u kojoj je sudjelovalo više od 3300 ljudi, čak 61,8 posto ispitanih izjasnilo se protiv uvođenja eura.
Za ulazak u eurozonu je 34,8 posto čitatelja tportala, dok je 3,5 posto ispitanika ponudilo iskreni odgovor 'ne znam'.
Podsjetimo, Vlada i HNB su na zajedničkoj konferenciji u ponedjeljak najavili da se kreće u stvaranje uvjeta za uvođenje eura.
Valja istaknuti to da je Hrvatska obavezna uvesti euro, ali za to nema nikakav rok, što su nam potvrdili i u Hrvatskoj narodnoj banci uz pojašnjenje:
'O samom trenutku pokretanja postupka odlučuje Vlada, a na temelju detaljne analize ekonomskih koristi i troškova te ocjene pravodobnosti. Pritom nije važno ispunjava li Hrvatska u tom trenutku pet kriterija nominalne konvergencije ili ne. Prvi korak na tom putu je ulazak u tečajni mehanizam (ERM II).'
Važno je naglasiti da ulazak u tečajni mehanizam (ERM II) nije samo stvar odluke Vlade, već i institucija EU-a, kao i ostalih članica europodručja. Tek kada postoji zajednička suglasnost zemlja može pristupiti u tečajni mehanizam (ERM II), u kojem potom treba provesti najmanje dvije godine te se nakon toga ocjenjuje ispunjava li sve kriterije ili ne.
vezane vijesti
Jednom kada Hrvatska bude u tečajnom mehanizmu duže od dvije godine i kada bude ispunjavala sve kriterije (uz ekonomske postoje i pravni kriteriji), ona će imati obvezu uvesti euro.
Uvođenjem eura Hrvatska ulazi u takozvanu eurozonu, društvo zemalja EU-a koje su ga već uvele. Ulazimo u društvo u kojem su zemlje poput Njemačke, Francuske, Italije, Slovenije, Španjolske, Austrije i Grčke.
Uvođenjem zajedničke europske valute kuna odlazi u prošlost, a s njom i mjenjačke provizije te, još važnije, valutni rizik. Neće više biti kredita s valutnom klauzulom, kune će se konvertirati po tržišnom tečaju koji će biti na snazi otprilike šest mjeseci prije datuma uvođenja eura, neće više biti straha od divljanja rata kredita u drugim valutama, kao što su to mnogi u Hrvatskoj osjetili po džepu.
Izvoznici također neće morati strahovati od promjena tečaja i jačanja kune prema euru (ostat će izloženi drugim valutama poput dolara ili funte), a turistima će Hrvatska postati primamljivija destinacija jer više neće morati mijenjati novac kako bi plaćali u kunama.
S druge strane strahuje se da će sve poskupjeti. Iako statistike u sličnim zemljama pokazuju da su cijene tek minimalno porasle, građani strahuju od 'zaokruživanja'. To znači da bi trgovci naprimjer mogli zaokružiti cijenu kile kruha koji inače košta 6,9 kuna na euro, što je u ovom primjeru rast od devet posto.
