Nakon što Hrvatska postane članica Eurozone, na raspolaganju će nam i dalje ostati međunarodne pričuve na kojima će HNB  moći ostvarivati prihode no ulazak u Eurozonu značit će i nove troškove,  istaknuo je viši savjetnik u Uredu guvernera HNB-a Ante Žigman. Bit će tu i troškova konverzije za koje Žigman smatra da Hrvatska ima iskustvo iz prošlosti. Analize pokazuju da se ulaskom u Eurozonu otvaraju bolje mogućnosti financiranja i izvori kapitala, a prema tome će i kamatna razlika biti manja, ovisno u kojem dijelu ciklusa Hrvatska uvede euro, smatra Žigman. Naglasio je da euro strategija započinje javnom raspravom.  

Ideja straha od gubitka samostalne tečajne politike, danas u 2017. godini kada smo u potpunosti izloženi euru- treba biti ostavljena po strani, uvjeren je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Za bivšeg ministra Branka Grčića tema uvođenja eura nezaobilazna je već od hrvatskog priključenje Europskoj uniji no dok je on bio ministar u Vladi Zorana Milanovića o točnom terminu pristupanja europskom tečajnom mehanizmu, nije se govorilo.

Slovenija je primjer zemlje s dobrim iskustvom s uvođenjem eura iako ćete i tamo srest ljude koji će vam reći da je uvođenjem eura sve krenulo loše. U Eurozoni ne postoji država u kojoj vam barem trideset posto građana neće reći da otkad je uveden euro je nešto krenulo loše, istaknula je Marijana Ivanov. Dobar recept za uvođenje eura, vidi između ostalog kroz provođenje strukturnih reforma odmah po ulasku u ERM 2, što je u Sloveniji uspjelo.

Da će korist od eura, biti veća od troškova smatra i ekonomski analitičar Velimir Šonje. Procjenjuje da će oko 700 milijuna kuna koje sada završe u mjenjačkim provizijama, ostati u džepovima građana i turista.  Građani ipak smatraju da će gubitak kune dovesti do povećanja cijena. Šonje zato Vladi koja će biti na vlasti u trenutku uvođenja eura, predlaže smanjenje poreza.

Cijelu emisiju 'Otvoreno' pogledajte ovdje.