Godine 2003. Neva Tölle gostujući u emisiji Obiteljskog radija nazvala je zlostavljačem čovjeka koji nije bio pravomoćno osuđen za nasilje u obitelji. Postojale su činjenice da se žena prozvanog nasilnika nalazila u skloništu za žene žrtve nasilja, da je u njihovoj kući policija intervenirala zbog obiteljskog nasilja te da je protiv supruga pokrenut prekršajni postupak.

Odgojna mjera kao kazna

Šest godina kasnije, neposredno uoči obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Nevi Tölle uručena je presuda prema kojoj je kriva za uvredu. Vijeće sudaca Županijskog suda u Zagrebu sastavljeno od triju žena - Dušanke Zastavniković-Duplančić (predsjednica), Sonje Brešković Balent i Lidije Vidjak – donijelo je presudu i sudsku opomenu, a u obrazloženju, među ostalim, stoji da će se takvom kaznom okrivljenicu spriječiti da ubuduće čini kaznena djela te će se odgojno utjecati na druge da se okane kršenja zakona i da svoj život usklade s pozitivnim normama.

'To je još jedna poražavajuće loša poruka svim aktivisticama i borcima za ljudska prava. Presuda izaziva 'efekt zamrzavanja' jer se osobe koje rade zahtjevan i visoko rizičan posao, a koje trebaju javno problematizirati tako opasna društvena ponašanja, onemogućuje da rade svoj posao', rekla je Neva Tölle i dodala da u Hrvatskoj predugo traju sudski postupci pa bi, kaže, prema mišljenju sudaca koji su je osudili, u trajanju postupka trebao valjda vladati zakon šutnje, a žrtvu bi se trebalo ignorirati, sve do pravomoćne sudske odluke o počinjenom nasilju.

'Do tada doista možemo reći 'Tko živ, tko mrtav'. Dubokog sam uvjerenja da je veliki broj žena koje su ubili njihovi partneri rezultat 'omerte'. Zamislite situaciju da aktivistice u Autonomnoj ženskoj kući Zagreb i drugim skloništima i domovima ženu koja traži sklonište jer je zlostavlja suprug ili partner, prije prijema traže pravomoćnu sudsku presudu. Možete li pojmiti koliko bi žena više bilo ubijeno od strane sadašnjih ili bivših partnera?!' kaže Tölle

Njezina odvjetnica Višnja Drenški-Lasan dovršava ustavnu tužbu koju će temeljiti na tome da je sud optuženu proglasio krivom nakon apsolutne zastare, odnosno retroaktivno primjenjujući zakon. Naime, 2003. rok zastare bio je četiri godine, a tek nakon izmjena Kaznenog zakona propisana je zastara šest godina.

'Pitanje je koji se zakon primjenjuje. U ovoj situaciji imate Ustavom zabranjenu retroaktivnu primjenu zakona', kazala je odvjetnica Drenški-Lasan. Navela je i povredu prava na pravično suđenje. Istaknula je da je sud vještačio snimku emisije koju je dobio od oca tužitelja, a ne izvornu s Obiteljskog radija. U ovoj, kako je Drenški-Lasan naziva, 'nakaradnoj situaciji', spremna je pravdu potražiti na sudu u Strasbourgu.

Postavlja se pitanje od koje onda državne institucije zlostavljane žene mogu očekivati pomoć ako to nije sud, koji optužuje za uvredu jednu od najagilnijih aktivistica za prava zlostavljanih žena.

Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e naglasila je da idu s ustavnom tužbom u slučaju nedavne sudske presude kojom je bogatom ocu dodijeljeno dijete, a majci dozvoljeno da ga viđa subotom od 9 do 17 sati, unatoč tome što je vještačenjem dokazano da to nije dobro za dijete.

'Dok ne postanemo nekorumpirano društvo, nema tog mjesta gdje će se naći pravda. Neke presude uništavaju živote', zaključila je Sarnavka i rekla da u ovoj zemlji moćni ne potpadaju pod bič pravde.

Autonomna ženska kuća Zagreb i Grad Zagreb u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama predstavili su Gradski vodič za žene - zagrebački vodič kroz socijalne usluge za žene koje su preživjele nasilje. Vodič je dostupan na stranicama AŽKZ, a bit će distribuiran diljem Hrvatske.