Iako njegovi britki uvodnici, u kojima se gotovo uvijek bavi političkim temama, a gotovo nikada problemima unutar Crkve, nisu u posljednje vrijeme bili predmetom razmatranja svjetovnih medija, Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila, ponovno je u fokusu javnosti. U posljednjem uvodniku osvrnuo se na aktualnu temu istraga ratnih zločina, podržao je prosvjed koji u Vukovaru organizira gradonačelnik Ivan Penava te je prozvao dvojicu HDZ-ovih ministara. Može li se stoga Miklenićev istup smatrati stavom Katoličke crkve? Je li on neformalni glasnogovornik, kada je politika u pitanju, hrvatskih biskupa?
Odgovor na ova pitanja nije jednoznačan. Miklenić, koji je na mjestu glavnog urednika već 28. godinu, svojim je uvodnicima znao izazvati poprilične reakcije javnosti, pozitivne i negativne. Mnogi kraj njegovih uvodnika stavljaju znak jednakosti s cjelokupnom crkvenom hijerarhijom.
Činjenica je da je osnivač Glasa Koncila Nadbiskupski duhovni stol, tj. Zagrebačka nadbiskupija, kojoj je na čelu zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić. Sjedište redakcije ovog tjednika, čiji su distribucijski kanal župe, nalazi se u jednoj od kaptolskih kurija.
vezane vijesti
Brojevi Glasa Koncila redovito se mogu naći na stranicama Zagrebačke nadbiskupije. Stoga na pitanje stoji li iza Glasa Koncila Kaptol odgovor glasi - stoji.
No je li Miklenić trbuhozborac medijski zakopčanog kardinala Bozanića?
Odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan. Sigurno je to da se odnos prema političkoj stvarnosti Miklenića i aktualnog zagrebačkog nadbiskupa mora podudarati u bitnim segmentima. No Miklenić je bio glavni urednik i u vrijeme Bozanićeva prethodnika, kardinala Franje Kuharića.
Uz to, Miklenić ne figurira kao osoba koja bi iznosila stavove po naredbi, bez slaganja s njima. Od 2000. godine je kanonik Prvostolnog kaptola s još 14 svećenika, a deset godina kasnije dobio je titulu monsinjora. Uz to, činjenica je da mnogi smatraju da Crkva, tj. svećenici i biskupi imaju unison stav oko svega. Nemaju, a možda ga najmanje imaju oko politike.
Treba se sjetiti jednog Miklenićeva uvodnika iz sredine 2016., u kojem je napao tadašnji HDZ s Tomislavom Karamarkom na čelu zbog afere Konzultantica, zbog čega je Vlada i pala. Miklenić je tada okrivio vrh HDZ-a zbog destabilizacije Vlade.
Kakvo je komešanje time Miklenić izazvao, dokazuje dopis koji je iz Hrvatske biskupske konferencije ubrzo upućen na adresu HDZ-a.
Glas Koncila imao nakladu veću od 200 tisuća primjeraka
Glas Koncila počeo je izlaziti 1962. kao istoimeni bilten koji je objavljivao vijesti o II. vatikanskom koncilu. Godine 1963. franjevci su izdavanje lista predali Nadbiskupskom duhovnom stolu; novine su pod nazivom Glas Koncila počele izlaziti kao polumjesečnik (tiskan u tiskari Informator u Zagrebu), a za urednika je bio imenovan Vladimir Pavlinić.
Veoma čitanim člancima Živka Kustića (Don Jure), Tomislava Šagi-Bunića i dr. list je postigao ugled u hrvatskoj vjerskoj, kulturnoj i političkoj javnosti, a dosezao je nakladu i više od 200.000 primjeraka. Budući da je bila zabranjena distribucija u prodajnoj mreži, prodavan je po crkvama te pretplatom. Od 1972. glavni mu je urednik bio Živko Kustić, a od 1990. Ivan Miklenić, piše enciklopedija.hr.
'Izneseni stavovi nisu službeni stavovi Katoličke crkve u Hrvatskoj, već mišljenje pojedinca, osobni i potpisani stav gosp. Ivana Miklenića, glavnog urednika Glasa Koncila. On jedini za te napise odgovara… Ujedno ovime napominjemo da gosp. Ivan Miklenić za iznošenje takvih stavova nije ovlašten ni od jedne mjerodavne vlasti Katoličke crkve u Hrvatskoj', stajalo je u dopisu koji je potpisao generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Enco Rodinis.
Dakle iz ovog se može zaključiti da Miklenić sigurno ima uredničku slobodu prilikom izbora mete prema kojoj će poslati svoje uredničke strelice. No taj se izbor ne mora uvijek poklapati, iako tako uglavnom bude, sa stavom njegovih nadređenih.
