Ako se pita IDS-ovca Damira Kajina, koji se već godinama protivi sudjelovanju hrvatskih vojnika u ISAF-u, Hrvatska ne bi trebala slati vojsku u izgubljenu misiju u zemlji u kojoj ne možemo očekivati skoru stabilizaciju.

'Nikako ne mogu shvatiti jednu stvar - da i najveći pacifisti, kada dođu na vlast, preko noći postaju najveći militaristi. I to najrječitije potvrđuje ovo slanje vojske u Afganistan. Intimno su svi, bar ja u to vjerujem, za povlačenje hrvatskih vojnika iz te izgubljene misije, ali između interesa Amerike i osobnih uvjerenja, ja mislim da biraju ono prvo. I onda se ponašaju kao uvrijeđene frajle kada u novinama pročitaju, mislim na ovu aferu Wikileaks, što o njima ili svima nama misli inače naklonjena nam američka diplomacija', kazao je Kajin

Podsjetio je pritom da neke zemlje, poput Nizozemske, povlače svoje vojnike, dok mi svoj kontigent iz godine u godinu povećavamo. 'Moj prijedlog, da budem ciničan, bio bi da svakih šest mjeseci ne mijenjamo zakon i ne provociramo javnost, pa prestanemo povećavati kvote, već da jednostavno donesemo zakon da Hrvatska može poslati u Afganistan do 20 tisuća vojnika, koliko ih u ovom trenutku imamo', u šali je predložio Kajin

Na Kajinove 'militariste' nadovezala se SDP-ovka Željka Antunović. 'Mislim da ovdje nema uvjerenih militarista i da ih nikad nije bilo. Međutim, bilo je u ovoj sabornici i ima još uvijek onih koji su s pozicije oporbe kad je trebalo odlučivati o sudjelovanju Hrvatske u mirovnim misijama, pa i ISAF-u, namjerno opstruirali dvotrećinsku većinu da se ne bi mogle donositi odluke. To je bilo u ono vrijeme kad je SDP bio na vlasti, a HDZ u oporbi. Danas vidim da su kolege drastično napredovali, nisu postali militaristi, ali su postali vrlo glasni zagovornici sudjelovanja Hrvatske u mirovnim misijama, pa i u Afganistanu, i to potpuno nekritično, bez postavljanja ikakvih pitanja. Ta misija nije nekakva dobrotvorna akcija koja se događa u svijetu, iako je formalno deklarirano da se mi tamo svi borimo za demokraciju, za jednu stabilnu i uređenu zemlju, za mir u tom dijelu svijeta i u regiji, za ljudska prava – sve su to sjajni ciljevi, ali se ipak radi o jednoj vojnoj misiji, radi se o nečemu što se vrlo često naziva ratom u Afganistanu i mi moramo znati zašto i s kojim ciljevima tamo sudjelujemo', poručila je Antunović

Pitanja koja vladajući nisu bili spremni postaviti, postavio je SDP-ovac Boris Šprem. 'Vodi li daljnje vođenje rata u Afganistanu mirnom rješavanju ili smo sve bliži istini koju je izrekao zapovjednik NATO-vih postrojbi u Afganistanu David Petraeus - za Afganistan ne postoji vojno rješenje? Postoji li dostatna logistička potpora za pripadnike naše misije u Afganistanu i u drugim misijama (s obzirom da se proračun za misiju smanjio)? Pripremaju li se naše snage kratkoročno ili dugoročno za prilagođavanje novoj strategiji savezničkih snaga? Hoće li se i ubuduće poštivati princip dobrovoljnosti za odlazak naših vojnika u Afganistan?', rekao je Šprem

Iako su SDP-ovci, unatoč pitanjima, najavili da će podržati povećanje broja vojnika, protiv će biti HDSSB-ovac Boro Grubišić.

'Mislim da nema potrebe i nema načina da se povećava broj pripadnika u ISAF-u. Kada bi bilo čvrstih stavova, kada bi bilo obrazloženja i kada bi bilo dosljednosti u hrvatskoj vanjskoj politici, onda bi se to partnerima u NATO-u trebalo jasno dati do znanja i reći. Ali toga nema. Nema odlučnosti, više je to načelo sluganstva. Kako pjesma kaže - loše sluge gorih gospodara', poručio je Grubišić

Ako Sabor odobri tu odluku, u Afganistanu bi 2011. i 2012. boravilo 350 hrvatskih vojnika, uz mogućnost rotacije. Prema riječima ministra obrane Branka Vukelića, od hrvatskih vojnika traži se dodatni angažman kao mentora i instruktora afganistanskih sigurnosnih snaga te preuzimanje vodeće uloge u školi za vojnu policiju u Kabulu.

Suglasnost za slanje dodatnih vojnika dao je i predsjednik Ivo Josipović, a saborski zastupnici će je morati podržati sa 77 ruku, za razliku od dosad, kada je za slanje vojnika trebala dvotrećinska većina zastupnika.