Zlatko Komadina: 'Teret krize treba ravnomjerno rasporediti na sve u Hrvatskoj. Rješenja moraju biti pravična, da ih građani prihvate, pogotovo ako bi trebala biti bolna. Ako se treba 'stezati remen', onda ga trebaju stezati svi, proporcionalno svojem standardu. Građani su zadnji, pogotovo građani s manjim primanjima i umirovljenici, na kojima treba štedjeti. Umirovljenici nikako ne bi trebali snositi teret krize jer su već iznijeli teret rata, a očito i poraća.
Sve resurse Hrvatske koji to nisu, treba staviti u funkciju. Prije svega tu mislim na energetiku, poljoprivredu, treba napraviti određene poteze u fiskalnom sustavu. Trebamo manje uvoziti, a više, primjerice, proizvoditi hrane jer imamo puno neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta.

U Hrvatskoj treba efikasno rješavati korupciju jer u zemlji koja se jako puno zadužuje novac odlazi u velike javne investicije i tu je očito ogroman prostor za korupciju te smo svakodnevno svjedoci da se sigurno dobar dio hrvatskog GDP-a gubi u sivoj zoni. S jedne strane koruptivnoj, a s druge strane na crnom tržištu. Zato oni koji se bave javnim poslom moraju suzbiti korupciju u javnom sektoru.

Norme EU-a su određena kočnica aktivnijeg proširenja, što se vidi ne samo na slučaju Hrvatske, već i na slučajevima ostalih zemalja kandidatkinja. Međutim, tu bi također trebalo promijeniti pristup. Potrebne su promjene u našem zakonodavstvu prema standardu EU-a, ali ih treba i primjenjivati u Hrvatskoj zbog Hrvatske, a ne zbog EU-a.

Što se tiče europskih integracija, na planu diplomatskih aktivnosti učiniti sve da se deblokiraju sva poglavlja, ali isto tako Europa mora očito učiniti svoj dio priče jer mi ne možemo bez poziva u goste nikome. I Europa mora svoju unutrašnju politiku urediti tako da to ne bude zbir politika zemalja članica, što se sada nama događa sa Slovenijom, i mora imati instrumente proširenja koji su se u ovom momentu pokazali nedostatnim. Što se tiče bilateralnih odnosa sa Slovenijom, on se jednostavno mora rješavati na međunarodnim institucijama, da to riješi međunarodno pravo, a ne politika. Na primjeru Slovenije, to treba biti jedan princip kojim će se Europa baviti. Ako će EU štititi svaku svoju zemlju članicu u rješavanju bilateralnih pitanja, onda to nije zajednička politika, što je, uostalom, slovenski premijer i priznao. Pitanje granice sa Slovenijom je u europskom smislu potpuno besmisleno jer zamislite situaciju kada i Hrvatska postane članica EU-a, kakvo je to onda pitanja teritorijalnog mora, pa tada i onako nema granice u funkcionalnom smislu između Slovenije i Hrvatske kao što nema granica ni između drugih zemalja.'

Vesna Pusić: 'Mogu samo navesti neke od mjera koje će HNS predložiti. O zajedničkim mjerama moći ćemo govoriti tek krajem ljeta ili početkom jeseni.
Što se HNS-a tiče, neke od tih mjera su:
- izmjena Zakona o javnoj nabavi, čime se prisiljava država na plaćanje svojih dugovanja i počinje se odmotavati spirala unutarnjeg duga;
- destimuliranje izvlačenja dividende i stimuliranje reinvestiranja;
- dogovor sa socijalnim partnerima o rastu plaća vezanom za rast gospodarstva i produktivnosti;
- osposobljavanje porezne uprave i policije s ovlastima USKOK-a;
- revizija programa kapitalnih investicija;
- kroz HEBOR, formiranja kombiniranog državno-privatnog fonda s menadžmentom odabranim na tržištu, za financiranje razvoja energetskog sektora, poljoprivrede i turizma;
- ulaganje u energetiku, turističke komplekse i aktiviranje gotovo milijun hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta;
- uspostava sustava centralne i regionalnih razvojnih agencija za preuzimanje sredstava  strukturnih i kohezijskih fondova EU-a;
- decentralizacija proračuna;
…

- skraćivanje rokova za provedbu reforme pravosuđa s isključivim naglaskom na objektivne pokazatelje u selekciji i napredovanju za suce i državne odvjetnike;
- bilateralna radna diplomacija sa Slovenijom;
- intenzivna bilateralna suradnja s Islandom;
- pozicioniranje Hrvatske kao aktivnog čimbenika u pomoći oko europskih reformi zemljama u regiji;
- pozicioniranje Hrvatske u EU kao ključnog garantora stabilnosti i europskog napredovanja za regiju;
- osmišljavanje hrvatskog sudjelovanja i korištenja političke komponente unutar NATO-a;
- prekogranični projekti koji se kandidiraju za fondove EU-a.'

Damir Kajin: 'Prvo bih pronašao jednu do dvije milijarde kuna za subvencioniranje kamata gospodarstvu, poljoprivredi, turizmu. To bi doprinijelo padu nelikvidnosti. Zatim bih proveo totalnu reorganizaciju države kroz decentralizaciju i regionalizaciju. Također bih redefinirao politiku PDV-a (opća stopa 24 posto, socijalna od 10 posto za hranu, novine, turizam, dječje potrepštine, a rok plaćanja sa 30 dana protegnuo bih na 60 dana – jer to vodi smanjenju nelikvidnosti) i formirao bih fond za izvoz, u koji bi se izdvajalo pet posto od neto izvoza.
Što se tiče europskih integracija, smatram da Hrvatska izolaciju ne može zahvaliti samo slovenskom bezobrazluku, već i korupciji (primjerice, ometanje istrage oko HYPO banke) i filoustaštvu. Znači, borbom protiv korupcije u zemlji navijestio bih ulazak u EU.'