'Nakon donošenja izmjena Ustava, suci Ustavnog suda biraju se dvotrećinskom većinom, no prema još uvijek aktualnom ustavnom zakonu o izboru ustavnih sudaca, suci se biraju većinom glasova svih zastupnika. Slična je situacija i s referendumom. Naime, prema izmjenama Ustava, dovoljno je da se na njega odazove većina izašlih birača, dok je prema još uvijek aktualnom Zakonu o referendumu referendum valjan ako je izašla većina svih upisanih birača. Kakvo je vaše pravno mišljenje?' uporno je na današnjem razgovoru kandidate pitala SDP-ova Ingrid Antičević-Marinović koju je zanimalo primjenjuju li se u ova dva slučaja odredbe Ustava ili još uvijek aktualnih zakona.

Međutim, iako se radilo o naizgled jednostavnom pitanju, većina kandidata izbjegavala je odgovoriti na ovo pitanje.

'O tome trebaju razmišljati oni koji će o tome odlučivati. Kad bih išta više rekao o tome, otišao bih u politiku', mišljenje je odvjetnika Branka Čižmeka

Jedna od kandidatkinja koja je ušla u uži krug, sutkinja Višeg prekršajnog suda Antonija Kovačević, bez straha je izrekla svoj stav. 'Moje pravno mišljenje je apsolutno nebitno jer se u konačnici vi političari sve dogovorite', rekla je Kovačić.

Aktualni državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Zoran Pičuljan također nije bio spreman na odgovor. 'Imam svoje pravno mišljenje, ali ne bi bilo primjereno da kao kandidat za ustavnog suca odgovaram na pitanje o izboru ustavnih sudaca', kazao je Pičuljan.

Najkonkretnija od svih bila je aktualna sutkinja Ustavnog suda Nevenka Šernhorst, kojoj 18. srpnja ističe mandat i zbog koje je i raspisan novi natječaj za suca. 'Pitanje referenduma je potencijalni ustavni spor i s obzirom na to da ustavni sud u takvim slučajevima odlučuje hitno i s obzirom na moju sadašnju poziciju aktualne ustavne sutkinje, ne bih o tome ništa željela reći kako ne bih prejudicirala eventualnu odluku Ustavnog suda u takvom sporu. Što se tiče izbora ustavnih sudaca, Ustav, za razliku od zakona, nema prijelazne odredbe, ali je za provedbu Ustava potrebno donijeti provedbene akte koje donosi Sabor. Prema tome, odluka je na Saboru', rekla je Šernhorst, za čiji su izbor u uži krug glasali svi članovi Odbora za Ustav.

Šernhorst je bodove zaradila i odgovorom na pitanje SDP-ovog Borisa Šprema. 'Državna vlast podijeljena je na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. No ta vlast je Ustavom ipak ograničena. Na koji način?' upitao je Šprem.

'Ustav ima ograničenje u smislu ustavnog prava na lokalnu samoupravu', konkretno je odgovorila Šernhorst

No, iako su dvije kandidatkinje prošle u uži krug, i dalje nije jasno na koji način će između njih dvije biti izabrana nova ustavna sutkinja. Naime, kako je na novinarsko pitanje odgovorila HNS-ova Vesna Pusić: 'Ako odluku o izboru donosimo po starom, trenutno aktualnom ustavnom zakonu, onda će ta odluka biti protuustavna. A ako odluku donosimo prema novom Ustavu, onda će ona biti protuzakonita. Po meni je najlogičniji način da se akti za provedbu Ustava donesu i tek tada izvrši izbor suca u Saboru', rekla je Pusić