Ministar zdravlja Rajko Ostojić i ravnatelj HZZO-a Siniša Varga posljednjih mjeseci najavljuju izdvajanje zdravstvenog osiguranja iz državne riznice kao gotovu stvar, ali sindikat i udruge pacijenata tvrde da ovako krupan korak treba dobro promisliti i izvesti, a ne samo jedan veliki sustav izbaciti van.
Liječnica mr.sc. Đula Rušinović-Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata smatra da prije reforme treba ispitati stavove pacijenata, a da ministarsto to sada ne radi. Antun Guljaš, Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, upozorava da će prava pacijenata najviše ovisiti o novom načinu financiranja HZZO-a.
Guljaš podsjeća da je HZZO ranije i bio izvan državne riznice, a financirao se iz doprinosa za zdravstveno osiguranje. Postojali su posebni HZZO-ovi inspektori za kontrolu i naplatu doprinosa, a to je bio i jedini izvor financiranja.
‘HZZO je ulaskom u riznicu ostao bez doprinosa, a njihova naplata i kontrola prešla je u nadležnost porezne uprave. Sada nas zanima da li će, izdvajanjem HZZO-a, zdravstvo u ovoj mjeri u kojoj je sada uspjeti isfinancirati s ovim postojećim doprinosima. Ako ne, onda postoje samo dva puta, ili smanjivanje prava pacijenata ili dodatni izvori prihoda. Također, valja utvrditi što će biti s dugovima, hoće li se otplatiti i HZZO krenuti od nule ili nešto drugo.’, rekao je Gunjaš tportalu, s tim da obavijesti o reformama sindikat iz Ministarstva zdravlja još nije dobio, nego informacije saznaje iz medija.
Mr.sc. Rušinović-Sunara načelno podržava izdvajanje HZZO-a, ali ne bez pregovora i stavova pacijenata koji sada, kaže, nemaju nezavisnog zastupnika u državi.
‘Izdvajanje HZZO-a nije ništa drugo nego reforma, koju mi očekujemo cijeli niz godina, ali ne ovako. Prije toga treba napraviti izuzetno dobru zaštitu prava pacijenata. Zašto? Da bi mi kao građani mogli kvalitetno sudjelovati u ovakvim reformama, a sada ne možemo, jer nemamo instituciju nezavisnog zastupnika.’, rekla je.
Smatra da ovakva promjena može donijeti dobre pomake, pogotovo primjeni li se neki uspješan postojeći model.
‘Da bi mi sudjelovali u odlučivanju o HZZO-u prvo nas netko mora pitati, a to je najbolje putem nezavisnog zastupnika za prava pacijenata kojeg nema. A kada bi ga bilo, mogli bismo pregovarati recimo o njemačkom modelu u kojem se uplaćeni doprinosa tretiraju kao štednja pacijenata.’, objasnila je mr.sc. Rušinović-Sunara.
Najavljujući ponovno prošli tjedan izdvajanje HZZO-a ministar Ostojić i ravnatelj Varga istakli su da bi se time postigle uštede novca, jer više ne bi trebalo prebacivati novac iz jedne pozicije na drugu u državnom proračunu, već provesti ‘agregaciju sredstava naših osiguranika’.
Ministarstvu zdravlja ostala bi regulatorna uloga između HZZO-a, pružatelja usluga i primatelja, odnosno pacijenata.
‘To je osnovna pozicija Ministarstva. A mi kao platitelji zdravstvenih usluga u tom trokutu želimo da to bude što transparentnije, ali isto tako da primatelji zdravstvenih usluga, a to su naši osiguranici, budu u ravnopravnom položaju s pružateljima usluga, bolnicama i liječnicima obiteljske medicine’, rekao je Varga Hini.
