Zagreb treba nove javne podzemne garaže u centru i na obodima. Mogle bi se raditi kod Paromlina, na igralištu u Klaićevoj, kod Autobusnog kolodvora, križanja Branimirove i Držićeve, Šalati i Trgu Franje Tuđmana, ali imale bi smisla samo ako bi se njihovom gradnjom ukidala parkirna mjesta koja bi se prenamijenila za biciklistički promet. Time bi se dobilo 24,2 kilometra dvosmjernih biciklističkih staza, tj. oko 50 kilometara jednosmjernih
Sve to stoji u prometnoj studiji 'Analiza prometne potrebe izgradnje javnih parkirališnih garaža na području Donjega grada s ciljem održivog prometnog sustava grada Zagreba', koju je izradio Prometni fakultet i prije nekoliko dana puštena je u jednomjesečno savjetovanje s javnošću.
vezane vijesti
Uz navedeno, u njoj stoji kako u usporedbi s devet gradova - Pragom, Krakowom, Lisabonom, Frankfurtom, Beogradom, Rotterdamom, Marseilleom, Rigom i Dublinom - koji imaju slične demografske i gospodarske pokazatelje Zagreb ima u Donjem gradu u prosjeku sedam garaža manje u odnosu na analizirane gradove, tj. oko 2200 garažnih mjesta manje (oko sedam garaža manje ukoliko se zona obuhvata proširi na središnji dio grada).
U studiji se ističe kako prema važećem GUP-u izgradnja javnih garaža u zoni središnjeg dijela Zagreba nije moguća, osim sljedeće četiri iznimke: na srednjoškolskom igralištu u Klaićevoj ulici, dijelu površine Trga Franje Tuđmana uz Reljkovićevu ulicu, uglu Plitvičke i Ulice grada Vukovara te rekonstrukcijom garaže sjeverno od zgrade Gradske uprave na Trgu Stjepana Radića, koja uključuje izgradnju podzemne etaže, ali i u stambenim blokovima na području središnjeg dijela grada isključivo za potrebe bloka gdje je to dozvoljeno prema namjeni.
Analizirajući stanje biciklističkog prometa u središtu Zagreba, autori studije ističu kako je nedvojbena nužnost značajnije ulaganje u razvoj biciklističke mreže.
Kao osnovni uzrok nemogućnosti značajnije izgradnje biciklističke mreže na području Donjeg grada utvrđen je nedostatak prostora, tj. raspodjela postojećih prometnih površina nije temeljena na načelima održivosti.
Naime, napominje se u studiji, po postojećem stanju na području gradskog središta gotovo sva prometna infrastruktura orijentirana je i prilagođena cestovnom motornom prometu.
Na to ukazuju činjenica da se na području Donjeg grada nalazi gotovo 62 kilometra cestovne mreže, a svega nešto više od 13 kilometara biciklističkih staza.
Prometni stručnjaci smatraju kako bi se to moglo popraviti gradnjom garaže u zoni Patačičkine ulice te sjecišta Savske ceste i zelenih valova kod HNK.
Garaža u Patačičkinoj ulici predviđena je kao svojevrsni pilot-projekt Grada Zagreba u sklopu razvoja održive mobilnosti na potezu od Trga hrvatskih velikana do Trga kralja Petra Krešimira IV pa do Autobusnog kolodvora. Smatraju kako je garaža na toj lokaciji nužna za uklanjanje parkiranih vozila s ulice te prenamjenu uličnog prostora za parkiranje u prostor za izgradnju adekvatne pješačko-biciklističke infrastrukture.
Što se pak tiče garaže u zoni sjecišta Savske ceste i zelenih valova, smatraju da bi omogućila proširenje pješačke ili shared space zone na cijelu Ulicu Nikole Tesle, Masarykovu ulicu, Ulicu Ljudevita Gaja te Ulicu Petra Preradovića. Također bi omogućila sprječavanje ulaska u gradsko središte vozilima koja dolaze sa zapadnog i južnog dijela grada.
