'Idi kući i obrij se! Ruke su ti kosmate kao u gorile', tim je riječima ispratio šef 38-godišnju recepcionarku Dianu Hillary iz grada Southend-on-Sea u Essexu pred njezinim kolegama, kada se na poslu pojavila u kratkim rukavima. Posramljena žena bila je iskreno šokirana. 'Šef se prema meni ponio kao da sam pobjegla iz zoološkog vrta', kaže Diana. Iako dlačice s podlaktica ne uklanja kao što to reklamira reality zvijezda Kim Kardashian, održava redovitu higijenu kao svaka civilizirana osoba.

Sličnu neugodnost doživjela je i izvjesna Tanja Sheeran iz Plymoutha. Prema mišljenju njezina nadređenoga, 28-godišnja službenica s malo izraženijim dlačicama na podlakticama 'zasigurno se gadi strankama'. Stranke žele da ih uslužuju žene njegovane kao one na slikama modnih časopisa i u reklamnim porukama, a ne u kosmatom izdanju kakvom ih je priroda stvorila, objasnio je i ovaj šef.

Korekcija prirodnoga

U civiliziranom svijetu prirodu treba korigirati. Ne samo obrve, dlačice iznad usana i ispod pazuha, depilirati noge i bikini-područje, nego, po najnovijoj modi, i ruke.

Da zadrže posao, višestruke majke Diana i Tanja poslušale su nadređene. I izazvale žučne reakcije na sve glasnijem i popularnijem 'Styleu LikeU'. 'Ne može to tako', prosvjeduju osnivačice ove američke web-stranice, majka i kći Elisa Goodkind i Lily Mandelbaum čiji moto glasi: 'ljepota nije u krpicama i šminki, nego u onome što je ispod toga', ili kako bismo mi rekli: 'odijelo ne čini (lijepog) čovjeka'. Ispod krpica i šminke morate imati tijelo u kojem se osjećate svoji, a ne kao klonirani trenutačni ideal ljepote, onaj ideal kojim američke adolescente godišnje bombardira 5.000 različitih propagandnih poruka. To je ono što osobi daje stil i zbog čega je lijepa, poručuju na webu 'Style LikeU'.

'Želimo da se ljudi osjećaju sretnima u svojoj koži, ma kakva ona bila', kaže Lily Mandelbaum. Web-stranica inače objavljuje seriju videozapisa naslovljenu 'What's Underneath' (Što je ispod), u kojima voditeljice u različitim gradovima u svijetu razgovaraju s osobama o njihovu odnosu prema svome tijelu, samopouzdanju, iskustvima i kako ih doživljava okolina, pri čemu se intervjuirane žene tijekom razgovora postupno svlače pokazujući kako doista izgledaju iza službene fasade. Pred kamerom se redaju debeljuce poput Adelle, gospođe s vremešnim tijelima, djevojke ispod hidžaba, žene u invalidskim kolicima ili krhki 27-godišnji američki model Melanie Gaydos, djevojka koja je unatoč teškoj genetskoj bolesti (ektodermalnoj displaziji), zbog koje je izgubila dlake na tijelu, nokte, zube i ne vidi na jedno oko, ostvarila zavidnu manekensku karijeru.

Opak režim ljepote

Tako su u seriji 'What's Underneath' na red došli i problemi s dlačicama, ali kada je riječ o prirodnoj kosmatosti, tri izabrane djevojke, studentica Monica Hernandez, model Alexandra Marzella i fotografkinja Ayqa Khan podrijetlom Pakistanka, našle su se na prilično skliskom ćelavom terenu. Kako objasniti epidemiju uklanjanja svih mogućih dlaka na ljudskom tijelu, ne samo u žena, nego i u muškaraca? Kako se boriti protiv šefova koji od svojih zaposlenica traže da budu savršeno privlačne, iako samo pet posto Amerikanki ima savršeno njegovano tijelo i stas kakav diktiraju modne korporacije i kozmetička industrija? Ni tri intervjuirane djevojke nisu odoljele trendu porculanske kože, mekane kao u dječje guze, ali su – kažu - shvatile da ne žele biti žrtve današnjeg režima ljepote, u kojemu se prosječna žena u zapadnom svijetu dvije godine (722 dana) u svome životu depilira, brije, ide na piling, tretmane voskom, lasersko uklanjanje i čupanje dlaka, da bi bile što sličnije Photoshopu neke njihove Maje Šuput.

U svakom slučaju, kozmetičari trljaju ruke jer je najnoviji trend skidanja dlačica na podlakticama i nadlakticama poprimio tako ozbiljne razmjere da 28.6 posto Amerikanki priznaje kako ih uklanja čak i kada su jedva primjetne. Slično je i u Velikoj Britaniji, kaže stručnjakinja za estetsku medicinu Barbara Kubicka gdje, po najnovijoj modi, žena osim kose na glavi, obrva i trepavica ne smije na sebi imati ni jednu dlačicu na tijelu. Dok je još jučer Keira Knightley imala hrabrosti pokazati prirodne noge i ruke, snimku modela Victoria's Secreta, Candice Swanepoel, s jedva primjetnim dlačicama na rukama, pregledalo je i podsmješljivo komentiralo 30.000 korisnika online foruma.

Maljavost kao estetska sramota

Zašto u pojmu ženske ljepote nešto takvo periferno kao što je minimalna maljavost Candice Swanepoel odjednom postaje estetska sramota i znak muškobanjastosti? Još su se stare Egipćanke i Rimljanke rješavale dlačica na tijelu, smatrajući ih nehigijenskim i neciviliziranim, no ta je moda u srednjem vijeku zaboravljena, da bi opet zaživjela u vremenima kada su žene počele skidati debele naslage odjeće. Dio muškaraca je u srednjem vijeku ipak uklanjao bradu, ali iz vjersko-političkih razloga: katolički kler brijao se kako bi se razlikovao od židovskih, muslimanskih i pravoslavnih kolega. Kraljica Elizabeta I. uvela je modu brijanja čela i obrva, dok je sve ostalo ispod vrata ostavljeno na volju majci prirodi. Uz sve poznate političke i vjerske, estetske i modne razloge uzgajanja ili uklanjanja rudimentarnih ostataka naših pradavnih predaka, profesor evolucijske biologije s britanskog sveučilišta Reading, Mark Prager, naglašava teoriju seksualne selekcije. Pa kaže: 'dok muškarac može imati djece koliko želi, ženama je ograničen broj mogućnosti, zbog čega je genetski programirana da bude seksualno poželjna'.

Jedan od načina je uklanjanje kosmatosti kao postupak vezan za čistoću i uklanjanje parazita iz kože jer je glatka koža postala privlačan znak zdravlja, nešto kao raskošan rep pauna. S obzirom na to da je paun kičasta repa ipak mužjak, a paunica je neugledna, usporedba baš i nije jako uvjerljiva.

Doduše, i današnji paunovi, poput Cristiana Ronalda ili filmskih zvijezda tipa Channinga Tatuma uredno briju prsa i sve ostalo da istaknu mišićno blago, dok su to sedamdesetih činili samo bodibilderi. Danas to čine masovno sportaši zbog 'aerodinamičnih' razloga, ali zašto onda i ubundani hokejaši? U njujorškim kozmetičkim salonima za muškarce prošle je godine za 25 posto povećano uklanjanje tjelesnih dlaka, ali ne samo na prsima, nego na leđima, stopalima i stražnjici. O tome ozbiljno piše i ozbiljni The New York Times, dok u propagandnom spotu za jeftiniji paket jedne mobilne mreže na našoj televiziji, kozmetičarka voskom skida dlačice s muškog torza uz junakove bolne grimase, a i na našim policama muške kozmetike poznatih kozmetičkih lanaca nalazite uredno izložena sredstva za depiliranje.

Kosmatost je bila politička poruka, što je danas?

Umjesto nekadašnje seksepilnosti maljavog Jamesa Bonda Seana Conneryja, novi 007 Daniela Craiga ima izbrijana prsa. Raskopčane košulje da se vidi muževan tapecirung Burta Reynoldsa, Toma Sellecka, Piercea Brosnana i grlatog Toma Jonesa, današnji su dečki, poput Davida Beckhama i Marija Mandžukića, zamijenili kratkim rukavima da se bolje vide glatke ruke s tetoviranim hijeroglifima. Momci su još jučer uzgajali trodnevnu bradu kao znak muškosti, a sada je opet briju ili povremeno puštaju kao Marin Čilić.

Kosmatost je šezdesetih prošloga stoljeća bila politička poruka, kada su dlakavi busenovi na glavi značili protest protiv kratkoošišanog establišmenta. Zapuštena brada zaštitni je znak džihadista i terorista, a u zapadnom ostatku svijeta danas vrijedi modna zapovijed 'šišaj se do gola'. Sjećate li se skinheda koji su šišanjem na ćelicu dokazivali pripadnost supkulturi među britanskom radničkom klasom, pokazujući društvenu otuđenost? Jučer su, pak, obrijana glava i crno odijelo bili zaštitni znak izbacivača iz noćnih klubova i mafijaških bosova, dok se danas na ćelicu šišaju glumci od Brucea Willisa do našeg Renea Bitorajca, a nula-frizurama nisu neskloni ni naši političari Ivan Vrdoljak, Gordan Maras, Ivan Kovačić, Milijan Brkić ili Josip Salapić. Moda očito ne bira politički predznak.

U žena, pak, vrijedi pravilo: puno skini, malo uzgoji. Najnovija metoda implantiranja trepavica trebala bi ih riješiti svakodnevne muke lijepljenja tih senzualnih metlica za oči koje koristi i naša predsjednica. Žene se svako malo pobune zbog sveopćeg uklanjanja dlačica, poput onih na 'Styleu LikeU', ili demonstrativno pokazuju uzgojene šumarke ispod pazuha, kao što je to na svom albumu 'Faster' još 1978. učinila Patti Smith ili 1999. Julia Roberts na premijeri filmskog hita 'Notting Hill', a kasnije su ih slijedile i druge kolegice. No, čak se i takav protest pretvorio u svoju suprotnost, postavši prošle godine modni hit jer su neke poznate glumice i pjevačice svoje potpazušne dlačice obojile u plavo, zeleno, crveno i ljubičasto. Lady Gaga je pod pazuh nalijepila i zelene ekstenzije, a Kineskinje su na Instagramu organizirale natjecanje najboljih potpazušnih šumica. Što je na redu sljedeće?