Osnivanje Hezbolaha bilo je direktno povezano s dolaskom iranske Revolucionarne garde u Libanon 1982. godine. Iranska podrška Hezbolahu imala je značajan utjecaj na oblikovanje organizacije, pružajući joj financijsku, ideološku i vojnu podršku. Hezbolah je postao produžena ruka iranskog utjecaja u regiji. Ciljevi organizacije uključivali su borbu protiv izraelske okupacije juga Libanona i stvaranje islamske države po uzoru na iranski model.

Hezbolah je svoj politički i vojni utjecaj počeo jačati već tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Organizacija je izvela niz napada na izraelske vojne ciljeve, a istaknula se i nizom terorističkih napada na Zapadu, uključujući bombaške napade na američku ambasadu i kasarnu američkih marinaca u Bejrutu 1983. godine. Ovi napadi povećali su međunarodnu prepoznatljivost Hezbolaha i učvrstili njegovu reputaciju kao moćne i opasne militantne sile.

Međutim, ključni moment u povijesti Hezbolaha bio je izraelsko povlačenje iz južnog Libanona 2000. godine. To povlačenje, nakon gotovo dva desetljeća sukoba, Hezbolah je predstavio kao vlastitu pobjedu i dokaz svoje učinkovitosti. Ova pobjeda značajno je povećala ugled organizacije među libanonskim šijitima i šire, te ojačala njen politički kapital u Libanonu.

Politička uloga Hezbolaha

Iako je Hezbolah prvenstveno poznat po svojoj vojnoj komponenti, organizacija je od samog početka imala i političku dimenziju. Na političkoj sceni Libanona, Hezbolah je u početku djelovao kroz mrežu socijalnih i obrazovnih usluga koje su bile ključne za privlačenje podrške među siromašnim šijitskim stanovništvom. Organizacija je razvila široku mrežu bolnica, škola i drugih usluga koje su pomogle u poboljšanju životnih uvjeta u šijitskim zajednicama, čime je ojačala svoj legitimitet.

Hezbolah je ušao u libanonski parlamentarn 1992. godine, kada je prvi put sudjelovao na izborima, osvajajući nekoliko zastupničkih mjesta. Njihov politički utjecaj s vremenom je rastao, a danas su jedan od najutjecajnijih političkih aktera u Libanonu. Iako su i dalje odani svojoj misiji otpora prema Izraelu, Hezbolah je aktivan sudionik u libanonskoj vladi i parlamentu, te ima ključnu ulogu u kreiranju libanonske politike.

Hezbolah i Sirijski građanski rat

Hezbolahova uloga na Bliskom istoku dramatično se proširila tijekom sirijskog građanskog rata koji je započeo 2011. godine. Organizacija je odlučila vojno podržati režim sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, što je bio strateški potez zbog Assadovih veza s Iranom, glavnim Hezbolahovim saveznikom. Uključivanje Hezbolaha u sirijski sukob pomoglo je Assadovu režimu da izdrži protiv različitih pobunjeničkih skupina, ali je također dovelo do značajnih žrtava unutar Hezbolahovih redova.

Hezbolahova intervencija u Siriji bila je kritizirana od strane mnogih u arapskom svijetu, jer je organizacija, koja je do tada bila simbol otpora prema Izraelu, sada bila uključena u unutarnji arapski sukob. Unatoč tome, Hezbolah je uspio očuvati svoje saveze i ojačati svoj vojni položaj, što mu je omogućilo da odigra ključnu ulogu u regionalnim sukobima.

Današnji utjecaj Hezbolaha

Danas je Hezbolah i dalje jedan od najmoćnijih aktera na Bliskom istoku, s dubokim vezama s Iranom i aktivnom ulogom u nekoliko regionalnih sukoba. Njegova vojna moć značajno je porasla, te se procjenjuje da Hezbollah raspolaže arsenalom koji uključuje tisuće raketa. Organizacija je izgradila značajnu vojnu infrastrukturu u južnom Libanonu, a često se suočava s izraelskim vojnim snagama.

Hezbolahova politička i vojna prisutnost u Libanonu stvara i tenzije. Dok mnogi libanonski šijiti podržavaju organizaciju zbog njenog otpora prema Izraelu i njenih socijalnih programa, postoje značajni sektori libanonskog društva koji kritiziraju Hezbolah zbog njegovih veza s Iranom i uključenosti u sirijski rat. Mnogi ga optužuju za destabilizaciju libanonske unutarnje politike i narušavanje suvereniteta države zbog njegove nezavisne vojne infrastrukture.

Hezbolah je također pod stalnim međunarodnim pritiskom. Mnoge zapadne zemlje, uključujući Sjedinjene Države i Europsku uniju, klasificirale su Hezbolah kao terorističku organizaciju, što je rezultiralo sankcijama protiv njenih lidera i financijskih institucija povezanih s grupom. Ipak, Hezbolah uspijeva održati svoju mrežu podrške, prvenstveno kroz iranske financije, kao i kroz dijasporu koja pruža financijsku podršku.

Velik arsenal na raspolaganju

Hezbolah je gotovo neupitno najstrašnija svjetska nedržavna borbena snaga. Vojne sposobnosti te organizacije nadmašuju mnoge vojske bliskoistočnih država, uključujući libanonsku. Njihov opsežan arsenal uključuje navođene projektile koji mogu pogoditi bilo koji izraelski grad. Ipak, odgovor grupe na višednevne napade Izraela dosad je bio prilično mlak.

Hezbolah je mnogo bolje opremljen nego 2006. godine, kada su se njegove snage borile protiv Izraela u krvavom 34-dnevnom sukobu u južnom Libanonu. Tijekom tog sukoba grupa je imala samo 15.000 uglavnom nevođenih raketa i ispalila ih je oko 4000.