U ruskom Kazanju završen je summit država BRICS-a. Domaćin im je bio ruski predsjednik Vladimir Putin. U pitanju su velike svjetske sile - s različitim dugoročnim ciljevima, ali im je zajedničko što nijedna od njih nije zadovoljna trenutnim stanjem na svijetu. No, od sastanka od kojeg se mnogo očekivalo, mnogo toga ostalo je samo na očekivanjima
'Sjetimo se da je BRICS nastao 2009. kao rezultat velikih globalnih gospodarskih kriza i zato što neke zemlje nisu tada znale reagirati. Dakle, nastao je jedan ekonomski savez koji se razvijao u ovo što je danas - više geopolitički, manje ekonomski', rekao je u Dnevniku HTV-a Goran Bandov, rukovoditelj Ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu.
Bnadov smatra kako Vladimir Putin nije uspio nametnuti svoj narativ u pogledu Ukrajine.
vezane vijesti
'Na summitu je prvi čovjek Indije, Narendra Modi, koji je bliski Putinov suradnik. On konstantno naglašava da Ukrajina i njezin suverenitet nisu upitni, da ne smije dolaziti do kršenja međunarodnih ugovora, prvenstveno Povelje UN-a. I turski predsjednik Erdogan u više je navrata naglasio kako je Krim dio Ukrajine i da tako treba ostati. I cijeli niz drugih članica ovog saveza misli isto. Postoje i članice, poput Irana - koje nisu tako jasne', kaže.
U obrani Glavnog tajnika UN-a
Komentirajući činjenicu da je dolazak Glavnog tajnika UN-a na summit izazvao puno kontroverzi, a i da se ukrajinski predsjednik odbija s njim sastati - Bandov je kazao: Ja sam čovjek diplomacije i ja duboko vjerujem da sve kanale komunikacije treba držati otvorenim.
'Mislim da je to upravo ono što i glavni tajnik UN-a treba činiti. UN press kaže da je upravo Guterres Putinu rekao, i to ne prvi put - da je Ruska agresija u Ukrajinu, totalno kršenje povelja UN-a', dodao je.
Kako se prema BRICS-u trebaju postaviti SAD i Europa?
'Članice BRICS-a u ovom trenutku imaju potpuno različite odnose prema zemljama Zapada. Imamo Iran koji je, diplomatski rečeno - u izrazito napetim odnosima. S druge strane, imamo jednu Kinu koja je konkurirajuća, ali potpuno svjesna da njoj Zapad treba. Jer Zapad je netko tko ima puno novaca i može kupovati robu', smatra Bandov.
Dodao je i kako Turska, Brazil i Indija - vrlo usko surađuju sa zapadnim zemljama. Napomenuo je kako Indija ovih dana potpisuje značajne ugovore, s Njemačkom. Tako da, dodaje - 'nismo točno sigurni što je to točno BRICS, dugoročno'.
'Ono što je potpuno sigurno u ovom trenutku, to je da su oni nezadovoljni trenutnom raspodjelom moći na globalnoj sceni. Ta polarizacija vjerojatno će se širiti, ali je pitanje je koliko će biti snažna', ponovio je Bandov.
BRICS, tu neformalnu zajednicu zemalja u razvoju, od početnih 5, danas čini 9 država u kojima živi 44 posto svjetske populacije te pokrivaju 29 posto svjetskog teritorija. Nije zanemarivo ni to što zajedno ostvaruju 37 posto globalnog društvenog proizvoda. Domaćin im je bio ruski predsjednik Vladimir Putin. Od sastanka se mnogo očekivalo, no i mnogo toga ostalo je samo na očekivanjima.
Kazanj neće ostati zapisan u povijesti kao Bretton Woods
Dok na Zapadu vlada nervoza prije američkih predsjedničkih izbora, a na Bliskom istoku mira nema na vidiku, u glavnom gradu ruske republike Tatarstan, Kazanju, završen je prvi prošireni BRICS.
Trodnevni summit bio je ne samo najveći diplomatski skup u Rusiji otkako je predsjednik Putin naredio invaziju na Ukrajinu 2022., nego i prilika da Moskva pokaže Zapadu kako ih nisu uspjeli izolirati. Na skupu su sudjelovali čelnici 24-iju vlada i država.
Teško je vjerovati da bi iz BRICS-a mogao nastati neki vojni savez jer riječ je o zemljama od kojih su se neke u prošlosti sukobljavale ili su i dalje na rubu rata, no sve ih zanima uspostava novog međunarodnog poretka. U Kazanju je bio i glavni tajnik UN-a, što nizu zapadnih zemalja nije baš najbolje sjelo.
