Predsjednica HNS-ovog Kluba zastupnika Vesna Pusić kazala je na konferenciji za novinare da nema ništa protiv da se mjere smanjenja nezaposlenosti financiraju 'rezanjem' povlaštenih mirovina, ali i naglasila da Vlada taj prijedlog temelji na pogrešnim kalkulacijama. Napominje, naime, da pravo na povlaštenu mirovinu koriste različite grupacije, primjerice 167 akademika, gotovo 80 tisuća branitelja s prosječnom mirovinom od 5.600 kuna, koji su u tome neujednačeni s borcima NOB-a s mirovinom u prosjeku nešto većom od 2.000 kuna
'Razumna bi mjera bila pogledati u kojoj kategoriji postoje ljudi koji se kvalificiraju za razne vrste mirovina, a u kojoj kategoriji postoji nered', poručila je Pusić, uvjerena da polazna točka za reformu sustava povlaštenih mirovina treba biti objava Registra hrvatskih branitelja.
'Oni koji su bili u ratu i branili ovu zemlju imaju na to pravo, a ljudi koji su se naknadno po različitim kriterijima tu ukrcali, apsolutno na to nemaju pravo', dodala je.
HNS-ov zastupnik Goran Beus Richembergh sumnjivima je ocijenio Vladine kalkulacije koliko bi novca trebalo izdvojiti za doškolovanje i prekvalifikaciju nezaposlenih kako bi ih se vratilo u tržište rada.
Istaknuo je da Vlada u ovoj godini za aktivne mjere smanjenja nezaposlenosti planira utrošiti 213 milijuna kuna koje bi koristilo tek oko 12.500 od ukupno 308 tisuća nezaposlenih, dakle tek njih četiri posto.
Zabrinjava ga, kaže, i to što se za svakog nezaposlenog planira potrošiti čak i više od 18 tisuća kuna kroz obrazovanje na informatičkim i tečajevima stranih jezika. Napominje, naime, da jedan stupanj tečaja stranih jezika na otvorenim učilištima košta 2.000 kuna, šestomjesečni program prekvalifikacije u stručnim zanimanjima oko 5.000 kuna, četveromjesečni program specijalizacije oko 6.600 kuna, kvalitetni informatički tečajevi od 3.000 do 7.000 kuna, a cijena studijske godine od 13 do 16 tisuća kuna.
'S Vladinim kalkulacijama nešto ne štima. Koji su to programi koji koštaju 18 tisuća kuna?' upitao je Richembergh, uvjeren da će se po Vladinim mjerama obrazovati tek mali broj ljudi te da će nezaposlenost rasti, a ne padati.
Predlaže Vladi da odustane od 'potpuno promašene' mjere po kojoj je 100 milijuna kuna izdvojila za financiranje petog radnog dana u tjednu te da barem polovicu, uz spomenutih 213 milijuna kuna, usmjeri u programe obrazovanja koji bi u ovoj godini, ističe, mogli obuhvatiti 40.000 nezaposlenih. Na stručne bi se studije, tvrdi Richembergh, moglo uputiti još najmanje 1.500 novih studenata godišnje, što bi ujesen ove godine moglo rezultirati otvaranjem novih 50 studijskih grupa.
Taj bi program, ističu u HNS-u, u idućoj godini trebalo pojačati na razinu od 350 milijuna kuna, a u 2012. na oko 400 milijuna kuna, kako bi godišnje zahvatio najmanje po 15 posto ukupnog broja nezaposlenih.
