Pastir iz Unutarnje Mongolije, kineske autonomne pokrajine koju Mongoliji radije nazivaju Južnom Mongolijom, zaražen je bubonskom kugom, priznali su kineski zdravstveni dužnosnici. Prijeti li to svijetu nova pandemija, još jedna koja će krenuti iz Kine?

Gradsko zdravstveno povjerenstvo Bayannura priopćilo je da je kuga u nedjelju dijagnosticirana kod pastira koji je smješten u bolnicu i njegovo je stanje navodno stabilno. Izdano je i upozorenje treće razine, druge najniže u sustavu četiri razina, kojim se ljude upozorava da ne love, jedu ili prevoze potencijalno zaražene životinje, osobito svisce, te da prijave mrtve ili bolesne glodavce. Lokalne mjere za suzbijanje kuge ostat će na snazi ​​ostatak godine, javlja kineska novinska agencija Xinhua.

Crna smrt pokosila 50 milijuna ljudi

Bolest koja se u srednjem vijeku nazivala Crna smrt uzrokuje bakterija Yersinia pestis, a prenose je buhe koje se zaraze na glodavcima. U Unutarnjoj Mongoliji domaćini su im često svisci koji žive u ruralnim područjima, javlja New York Times.

U studenom prošle godine službeni je Peking objavio kako dvije osobe iz Unutarnje Mongolije imaju plućnu kugu, oblik uzrokovan istom bakterijom, koja se prenosi kapljično. Simptomi počinju naglo dva do tri dana nakon izloženosti bakterijama: visoka temperatura, tresavica, raste broj otkucaja srca, a javlja se i jaka glavobolja. Bolesnik počinje iskašljavati krv, a disanje postaje otežano. Većina neliječenih ljudi umire unutar 48 sati od početka simptoma.

Kuga koja se prenosi ugrizom buha sa zaraženih životinja jedna je od najsmrtonosnijih bakterijskih infekcija u ljudskoj povijesti. Takozvana Crna smrt u srednjem vijeku širom Europe pokosila je oko 50 milijuna ljudi.

Kuga ima nekoliko oblika

Bubonska kuga, upravo otkrivena kod pastira u Unutarnjoj Mongoliji, jedan je od nekoliko oblika kuge, uz već spomenutu plućnu i takozvanu malu kugu, najblaži oblik bolesti kod kojeg razni simptomi, poput otečenih limfnih čvorova, povišene temperature, glavobolje i iscrpljenosti, nestaju unutar tjedan dana. Kod takozvane septikemične kuge bubonski se oblik širi u krvi i može uzrokovati smrt čak i prije nego se pojave drugi simptomi bubonske ili plućne kuge.

Simptomi bubonske kuge obično se javljaju dva do pet dana nakon izloženosti bakteriji, ali mogu i već za nekoliko sati ili tek za desetak dana. Javlja se drhtavica, temperatura se penje iznad 40, srce lupa brzo i slabo, a krvni tlak pada. Potom natiču limfni čvorovi, buboni, izuzetno osjetljivi na dodir, te se s vremenom ispune gnojem.

Oboljeli postaju nemirni i počinju buncati, a njihova jetra i slezena znaju toliko nateknuti da ih se lako može napipati prstima. Statistički, više od 60 neliječenih ljudi umire, često između trećeg i petog dana bolesti.

Svisci omiljena hrana Mongola

'Postoji rizik od širenja epidemije ljudske kuge u ovom gradu', upozorile su zdravstvene vlasti u Bayannuru. 'Javnost bi trebala poboljšati svoju svijest i sposobnost samozaštite te odmah prijavljivati sva nenormalna zdravstvena stanja.'

Vlasti Bayannura upozorile su javnost da prijave svakog mrtvog ili bolesnog svisca, omiljene hrane u ovom dijelu Kine i susjedne Mongolije, krajeva poznatih po epidemijama kuge u povijesti.

Smatra se da su upravo zaraženi svisci 1911. izazvali epidemiju plućne kuge u kojoj je na sjeveroistoku Kine umrlo oko 63.000 ljudi. Svisce su lovili zbog krzna, a zaraženi krzneni proizvodi transportirani su širom zemlje i putem širili zarazu.

Iako je ta epidemija obuzdana za godinu dana, kuga koju prenose zaraženi svisci pojavljivala se i u sljedećim desetljećima. Samo prošli tjedan u Mongoliji su potvrđena dva slučaja bubonske kuge. Riječ je o dvojici braće koja su jela meso zaražene životinje.

Kulinarski specijalitet i narodni lijek

Prošlog svibnja mongolski je par umro od bubonske kuge nakon što su pojeli sviščev sirovi bubreg, navodni narodni lijek za dobro zdravlje. Nekoliko mjeseci kasnije dvije su osobe dobile pneumoničnu kugu s druge strane granice, u Unutarnjoj Mongoliji.

Zašto se kuga još uvijek pojavljuje? Izum antibiotika pomogao je u suzbijanju epidemija kuge kakve su svojedobno harale Europom. Iako je suvremena medicina može liječiti, ona nije iskorijenjena, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Svake godine prijavi se između tisuću i 2000 novih slučajeva, no strahuje se da su stvarne brojke daleko veće.

Demokratska Republika Kongo, Madagaskar i Peru tri su najendemičnije zemlje, u kojima kuga stalno tinja. Nekoliko, ponekad i deseci slučajeva, svake godine bilježi se čak i u Sjedinjenim Američkim Državama. Eto, 2015. godini od kuge su umrle dvije osobe u Coloradu, a godinu ranije u toj je saveznoj državi bilo prijavljeno osam slučajeva zaraze.

Učinkovito cjepivo ne postoji

Baš kao što je slučaj s koronavirusom koji izaziva COVID-19, trenutno ne postoji učinkovito cjepivo ni protiv kuge. Srećom, suvremeni antibiotici mogu spriječiti komplikacije i smrt ako se daju dovoljno brzo. Neliječena bubonska kuga može se pak pretvoriti u plućnu, koja izaziva upalu pluća.

Brzina kojom se reagira na pojavu bolesti može spasiti živote oboljelih. Kod septikemične ili pneumonične kuge liječenje treba započeti unutar 24 sata, čime se vjerojatnost smrtnog ishoda smanjuje na manje od pet posto. U tom slučaju učinkovita će biti većina antibiotika.

Oboljele od pneumonične kuge pritom se mora izolirati, a sve koji su bili u kontaktu s oboljelim pomno promatrati i početi liječiti na prvi znak pojave bolesti, stoji u Medicinskom priručniku pod pokroviteljstvom Hrvatskog liječničkog zbora.