Ljudi koji su preboljeli COVID-19 a da to nisu ni znali jer uopće nisu osjetili ni pokazali nikakve simptome, jedan su od najvećih misterija koji prate ovu pandemiju izazvanu širenjem koronavirusa.

Dok se ne otkrije barem približan broj asimptomatskih bolesnika, kažu znanstvenici, bit će teško znati kako oni pridonose širenju virusa i jesu li razvili antitijela ili drugu zaštitu koja bi imunitetu omogućila da se bori protiv infekcije.

'Mi stvarno ne znamo puno o ovoj bolesti', kaže pulmolog Jorge Mercado, pulmolog iz bolnice Langone pri Sveučilištu New York. 'Znamo nešto više nego prije tri mjeseca, ali još uvijek ima puno stvari na koje nemamo odgovore.'

Stvarni broj zaraženih jedna je od tih 'stvari' bez odgovora. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti došli su do zaključka kako je broj oboljelih u njihovoj zemlji možda i desetostruko veći od prijavljenog. To znači da je od Covida-19 oboljelo čak 23 milijuna Amerikanaca, javlja NBC.

U početku su mnogi asimptomatski slučajevi prolazili nezapaženo zbog kroničnog manjka testnih setova i druge opreme, zbog čega su testirani samo najugroženiji i vidljivo bolesni. Mnogi oboljeli bez jasnih simptoma nisu ni znali da su bili pozitivni.

Dugo razdoblje inkubacije virusa dovelo je do zbrke oko definiranja 'asimptomatskog'. Recimo, je li se netko razbolio četiri, pet ili tek 14 dana nakon izlaganja virusu?

'Ima ljudi koji su pozitivni, ali nemaju simptome. Ima onih koji pokazuju vrlo blage ili atipične simptome. Postoje i ljudi koji misle da su asimptomatski sve dok ih ne ispitate o nekim neobičnijim manifestacijama Covida-19', kaže dr. Marybeth Sexton sa Sveučilišta Emory. "A ponekad se sve to nazove asimptomatskim.'

I sve te kategorije oboljelih mogu virus prenijeti na druge ljude. Početkom lipnja Svjetska zdravstvena organizacija bila je prisiljena pojasniti da koronavirus mogu širiti ljudi bez simptoma nakon što je epidemiologinja Maria Van Kerkhove izjavila kako misli da je asimptomatsko širenje Covida-19 'vrlo rijetko'.

Njena je izjava dočekana na nož, a ona se branila da je citirala ispitivanja koja još nisu prošla stručnu provjeru.

Asimptomatski bolesnici dakle šire zarazu, čak i ako ne pokazuju simptome, ali i dalje nije poznato u kojoj mjeri. Ostalo je nerazjašnjeno i kako reagira asimptomatski imunološki sustav te hoće li razviti antitijela ili drugu zaštitu protiv virusa.

Studija objavljena sredinom lipnja u časopisu Nature Medicine prva je ispitivala imunološke odgovore u bolesnika s asimptomatskim koronavirusom. Istraživači su pratili 37 asimptomatskih bolesnika u kineskom okrugu Wanzhou i uspoređivali ih s 37 osoba koje su imale simptome.

Iako mala, studija je pokazala da su asimptomatski bolesnici razvili antitijela, ali i da se njihova razina smanjila za dva do tri mjeseca.

Još nije poznato daju li protutijela na COVID-19 bilo kakav imunitet i koliko ta zaštita traje, posebno među asimptomatskim bolesnicima. Moguće je da čak i niska razina antitijela pruža određenu zaštitu, no da bi se to potvrdilo potrebno je provesti još niz istraživanja.

Daniel Kuritzkes, šef odjela za zarazne bolesti u Ženskoj bolnici u Bostonu, upire prstom u intrigantan nalaz iz studije koji dodatno zamućuje definiciju asimptomatskih bolesnika.

Naime, u CT pretragama sudionika studije istraživači su otkrili znakove upale pluća, poznate i kao plućni infiltrati, čak i kod ljudi koji nisu pokazali simptome. Upala je primijećena kod 57 posto asimptomatskih bolesnika. To je iznenađujuće otkriće, jer nije uobičajeno obavljati CT na ljudima koji ne pokazuju simptome respiratorne infekcije.

'Zbog toga se pitate jesu li ti ljudi doista bili asimptomatski bolesnici, jer očito su imali upalu pluća', rekao je Kuritzkes.

'Dok ne znamo koliko su za širenje zaraze odgovorni asimptomatski bolesnici, treba uporno naglašavati važnost nošenja maske u javnosti', upozorava Sexton. 'To umanjuje šansu da zarazite druge i da udahnete viruse koje drugi izbacuju iz sebe.'