Češki predsjednik Vaclav Klaus potvrdio je u petak da traži izuzeće Češke iz Povelje o temeljnim pravima, koja je sastavni dio Lisabonskog ugovora, kako bi se spriječilo povrat imovine sudetskim Nijemcima zaplijenjene poslije Drugoga svjetskog rata
PRAG - "Uvjeren sam da Češka Republika mora pregovarati o takvom izuzeću", rekao je Klaus, u izjavi za novinare u Pragu.
"Time ćemo dobiti jamstvo da Lisabonski ugovor neće dovesti do ukidanja Benešovih dekreta", objasnio je, nakon razgovora s predsjednikom Europskog parlamenta Jerzyjem Buzekom.
Dekreti, koje je 1945.-46. potpisao tadašnji čehoslovački predsjednik Edvard Beneš, poslužili su kao pravna osnova za zapljenu imovine i protjerivanje iz Čehoslovačke, nakon Drugog svjetskog rata, tri milijuna sudetskih Nijemaca, pod kolektivnom optužbom da su surađivali s nacističkim režimom.
"Uvijek sam smatrao Lisabonski ugovor lošim razvojem događaja za EU, koji će produbiti aktualne probleme u Uniji i njezin demokratski deficit, te pogoršati položaj naše zemlje izlažući je novim rizicima", dodao je.
Povelja o temeljnim pravima bila je jedno od najspornijih pitanja tijekom pregovora o Lisabonskom ugovoru. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, Povelja o temeljnima pravima, tekst od 54 članka o pravima građana - slobodi, jednakosti, ekonomskim i socijalnim pravima - postaje obvezujućom.
London i Varšava ishodili su tijekom pregovora izuzeća. Velika Britanija zbog njoj spornog prava na štrajk a Poljska jer ne želi u budućnosti biti prisiljena da zbog EU-a mijenja svoje zakone o obitelji i moralu.
Oba doma češkog parlamenta već su ratificirala Lisabonski ugovor i za dovršetak postupka nedostaje samo potpis predsjednika Klausa.
Prije nekoliko dana, skupina Klausovih istomišljenika, 17 senatora, članova gornjeg doma češkog parlamenta, zatražila je od Ustavnog suda da se očituje je li Lisabonski ugovor u skladu s ustavom.
Predsjednik Klaus, po češkim izvorima, želi odgoditi dovršetak ratifikacije Lisabonskog ugovora sve do sljedećih parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji, koji bi se, kako se očekuje, trebali održati u proljeće sljedeće godine.
Britanski oporbeni čelnik David Cameron, čiji konzervativci imaju velike izglede da pobijede danas vladajuće laburiste, već je obećao da će raspisati referendum o Lisabonskom ugovoru ako ne stupi na snagu do trenutka kada on dođe na vlast, a izložen je i pritisku da to učini i ako sve članice EU-a do tada ratificiraju ugovor. Imajući u vidu euroskeptičnu britansku javnost, Lisabonski ugovor teško bi prošao na eventualnom referendumu.
