Najveći su rizik poplave, navodi se u zajedničkom izvješću Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji se ovaj tjedan održava u Davosu i konzultantske tvrtke Oliver Wyman.

Autori studije analizirali su šest ključnih posljedica klimatskih promjena: poplave, suše, toplinske valove, tropske oluje, šumske požare i porast razine mora.

Studija se temelji na srednjem scenariju Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) za porast temperature do 2100. godine, koji pretpostavlja povećanje prosječne temperature od 2,7 stupnjeva Celzijevih.

Prema studiji, klimatske promjene mogle bi uzrokovati do 14,5 milijuna smrti diljem svijeta do 2050. godine. Zdravstveni sustavi morali bi snositi dodatne troškove u ukupnom iznosu od 1,1 bilijuna dolara.

Prema procjenama, samo bi poplave do 2050. mogle prouzročiti 8,5 milijuna smrtnih slučajeva - ne samo izravno, nego i neizravno, zbog šteta na usjevima, povećanja zaraznih bolesti i veće vlažnost zraka, što može uzrokovati bolesti dišnog sustava.

Azijsko-pacifička regija, sa svojim gusto naseljenim obalnim regijama, vjerojatno će snositi najveći teret.

Autori očekuju da će drugu najveću stopu smrtnosti od 3,2 milijuna smrtnih slučajeva uzrokovati suše - prvenstveno zbog dugoročnih učinaka pada kvalitete vode i manje plodnog tla na smrtnost djece.

Prema izvješću, toplinski valovi mogli bi uzrokovati 1,6 milijuna smrti do 2050. godine, osobito među starijim ljudima.

Izvješće također predviđa povećanje broja bolesti i slučajeva invaliditeta na radu. Više temperature, na primjer, mogle bi prouzročiti značajno širenje komaraca, zbog čega bi malarija, denga groznica i zika infekcije bile češće u Europi i SAD-u.

Prema studiji, zdravstvenim posljedicama klimatskih promjena posebno bi bile pogođene regije u Africi, na Bliskom istoku i u Aziji.

O rezultatima izvješća raspravljat će se u četvrtak na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.