To su gospodarstvo, javna uprava i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo, sigurnost. Ključna odrednica svih ovih područja, pojašnjava premijerov posebni savjetnik za ekonomiju Zvonimir Savić, jest da svaka država članica naznačuje reforme koje će provesti kako bi onda dobila i novac za to.

Primjerice, u području gospodarstva kandidirat ćemo projekte koji se vežu uz zelene politike, zaštitu okoliša, energetsku tranziciju, unaprijeđenje vodno-komunalnog gospodarstva i sustava gospodarenje otpadom, ali tu je i razvoj prometnog sustava i uvođenje beskontaktne naplate, različiti infrastrukturni željeznički i cestovni projekti, uvođenje 5G mreže, nabava električnih autobusa i novih tramvaja, trajekata i katamarana pogonjenih obnovljivim izvorima energije te svi projekti koji pridonose digitalizaciji gospodarstva. Tu su i projekti energetske obnove i izgradnje sustava obnovljivih izvora energije.

U području javne uprave i pravosuđa želimo, pojašnjava Savić, imati učinkovito pravosuđe i javnu upravu pa je ideja da se tu kandidiraju svi projekti kojima se kroz digitalizaciju procesa smanjuje broj predmeta, povećava efikasnost sudova, razvijaju nove e-usluge.

Primjerice, želimo napraviti digitalnu tranziciju u poslovanju uprave, razviti novu e-infrastrukturu, nove e-usluge za građane. Tu je i digitalna razmjena dokumentacije, e-sudske rasprave, virtualne sudnice, digitalizacija pravosudnih registara... navodi primjere Savić.

Kada je riječ o obrazovanju, znanosti i istraživanju, uz projekte kojima se želi spojiti obrazovanje s tržištem rada, razviti sustav strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, kao ključna reforma navodi se i uvođenje jednosmjenske nastave. Da bi se to uvelo, trebat će nam novac za dogradnju ili izgradnju novih škola, ali i virtualnih učionica. Tu ćemo naznačiti i da su brojne škole i vrtići stradali u potresu u Zagrebu kako bismo dobili novac za obnovu.

U području tržišta rada i socijalne zaštite navest ćemo reformu mirovinskog sustava kako bi on bio efikasniji i pravedniji, a velik novac trebao bi se uložiti i u mjere aktivnog zapošljavanja. Tu se, među ostalim, spominje i redefiniranje sustava obiteljskih mirovina na način da će se u budućnosti vjerojatno 50 posto mirovine moći naslijediti nakon smrti supružnika, a da se istodobno zadrži i mirovina udovice/udovca, donosi Jutarnji list.