A ona je, pojasnimo odmah, vrlo jednostavna: Miladinović je iz arhiva iskopao zaboravljeni strip, koji je u preslikao u tehnici laviranog tuša pa je tih osamnaest reproduciranih crteža ponudio Splićanima. Imaginarne dogodovštine 'vitezova' predstavljene su bez ikakve ograde, vrlo plastično, pa građani koji još poznaju ćirilicu mogu jednostavno proučiti kako je izgledala srpska propaganda u jesen 1991. godine: superjunaci se okupljaju po zapovijedi kapetana Dragana i bore se protiv 'srboubojica' nadomak Knina, antijunacima prigodno naoružanim 'srbosjecima'.

Plakati su, naravno, prilično uznemirili dio Splićana koji su se obratili redakciji tportala, pa smo kod samog Miladinovića i kustosa njegove izložbe Tonča Kranjčevića Batalića pokušali doznati kakav je uopće smisao predstavljanja 'Knindži' u Splitu punih 23 godine nakon nastanka stripa i nešto manje nakon ratnih pohoda ove paravojne postrojbe, koja je osim u Hrvatskoj operirala i po Bosni i Hercegovini, da bi se na koncu utopila u 'Crvenim beretkama' i Jedinici za specijalne operacije Državne bezbednosti Srbije. Prvog zapovjednika, Dragana Vasiljkovića, još uvijek se pokušava dovući iz Australije na suđenje u Hrvatskoj.

'Pokušavao sam naći dijelove medijskih proizvoda koji su utjecali na kreiranje sjećanja s početka devedesetih, ali i zadirati u svoje sjećanje na period rata', objašnjava danas 33-godišnji Miladinović. Već prije radio je na sličnim projektima: istom tehnikom preslikavao je naslovnice Večernjih novosti, Politike ili Borbe otprije dvadesetak godina pa ih izložio beogradskoj publici. Dobio je nagradu na Oktobarskom salonu.

'Precrtavam i ponovno dovodim u pitanje i svoj odnos prema ratu. Da, bio je i u Hrvatskoj strip 'Super Hrvoje', u Bosni 'Bosman', na Kosovu 'Šiponja'... To je ista ideološka matrica, sve je to bio vid državne i medijske propagande', dodaje. 'Knindže' je, kaže, prije Splita izložio u srpskom gradu Kraljevu, pa je tamo dobio mnogo pitanja zašto se uhvatio baš njih, 'a ne recimo 'Super Hrvoja''.

'Razumijem da izvučeno iz konteksta ovo može biti drugačije shvaćeno, ali i u katalogu izložbe jasno je navedeno da je strip duh iz prošlosti te da se njime propitkuje odnos propagande, sam sistem i njegove politike', objašnjava Miladinović. Kustos Kranjčević Batalić kaže da su uoči izložbe imali problema s tiskarom koja je na jedvite jade pristala tiskati 'Knindže', a na samom otvaranju pojavio se jedan branitelj 'koji je ipak sve pravilno shvatio'.

Vrijedi kazati i da je Miladinovićevo uskrsnuće srpskih ratnika u Splitu dio programa NMG@PRAKTIKA, čiji su donatori i Ministarstvo kulture, Grad Split te Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).