Izuzev ovog terena na kupalištu 'Jadrana', starog i uglednog plivačkog i vaterpolskog kluba, koji je toliko unikatan da je sada dobio i svoju monografiju. Bit će predstavljena sutra poslijepodne na Mediteranskom festivalu knjige na Gripama, gdje će pored samog autora - legendarnog fotoreportera Feđu Klarića - i drugih predstavljača, po službenim najavama nastupiti i sama Legenda.

Marko Livaja, naravno.

On se na Gripama neće pojaviti bezveze, niti kao maskota, nego kao jedan od autentičnih likova sa Skaline koji je u Feđinoj knjizi čak dobio svoje posebno poglavlje. Kad je uoči Svjetskog prvenstva u Kataru britanski 'Guardian' predstavljao Livaju, portretirao ga je upravo kroz priču o ovom neobičnom splitskom toponimu.

'Lopta je čudno malena, golovi potpuno neproporcionalni, a na sredini igrališta poprijeko je stepenica visoka desetak centimetara', s čuđenjem su pisali britanski reporteri.

Premalo vremena proveli su u Splitu da bi proniknuli u fenomen zvani Skalina i da bi shvatili da je upravo ovo mjesto barem dijelom zaslužno za nastanak mnogih genija: od Bajde Vukasa i Frane Matošića, preko Mikija Rapaića i Deana Računice, pa do spomenutog Livaje - svi su ovdje provodili (i provode) ljeta, svi su plesali s tim malim balunom i svi su naučili trikove koje sasvim sigurno ama baš nigdje drugdje ne bi mogli naučiti.

Pa je jasno zašto je još daleke 1979. godine, kada je kupalište obnavljano i kada je skalina poravnata, nastala prava mala građanska revolucija koja je natjerala glavešine da ovom terenu vrate njegovu prepoznatljivu grešku.

Stotinama raskrvarenih prstiju i slomljenih zglobova usprkos.

Posebno poglavlje u Feđinoj monografiji dobio je još samo veliki arhitekt, akademik Dinko Kovačić - no ne zbog svojih remek djela u prostoru nego zbog uloge na kupalištu na Zvončacu. Novinarski bard Mladen Mateljan, jedan od aktera koji je u knjizi napisao popratne tekstove, Kovačićevu igru opisao je jednostavno kao - Brazil.

'On igra maštovito, lepršavo, sinkronizirano... Revija na betonu. Kad vidiš njega, kao da si vidio sve', piše Mateljan.

Monografija Feđe Klarića, u kojoj je na stotinu i kusur fotografija sažeto više od pet desetljeća kultne Skaline, obiluje poznatim facama - vidjeli smo recimo ukazanje legendarnog Borisa Dvornika s harmonikom u ruci - no miljama je daleko od toga da ima ekskluzivni, elitni pečat.

Upravo suprotno: ona je, kao i sama Skalina, krajnje egalitarna, otvorena, ljudska. U njoj je važniji i veći onaj jedan skok u more pun gušta, prvi gutljaj kave u čarobnom ambijentu, knjiga u ljetnom hladu ili zabundana šetnja na škuroj zimskoj buri, nego svi slavni i poznati ovoga svijeta.

Jer na Skalini i na cijelom Zvončacu prije svega slavi se život i promiče hedonizam - kao što to cijelog svog života i cijele svoje bogate karijere čini i sam Feđa Klarić.