Skoro nitko ni na jednoj strani ne smatra da će ovaj sukob – koji je izbio poslije prosvjeda i sukoba u Jeruzalemu - biti posljednji, piše Glas Amerike.

Izrael je izvršio stotine zračnih udara na, kako je naveo, ekstremiste širom Gaze, pri čemu su uništene kuće i oštećena vitalna infrastruktura na osiromašenoj teritoriji koja je pod teškom blokadom od kada je Hamas preuzeo vlast prije 14 godina.

Palestinski ekstremisti su, za to vrijeme, ispalili više od 4.000 raketa na Izrael, od kojih su neke stigle čak do Tel Aviva, a život zastao u dijelovima zemlje.

Najmanje 243 Palestinaca su poginula, među kojima 66 djece i 39 žena, a ranjeno je 1.910 osoba, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi. U Izraelu je poginulo 12 ljudi, među kojima petogodišnji dječak i 16-godišnja djevojka.

Što je sljedeće? Palestinci širom Gaze, u istočnom Jeruzalemu i okupiranoj Zapadnoj obali slavili su primirje koje vide kao pobjedu Hamasa protiv nadmoćnog Izraela. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je, za to vrijeme, dobio kritike svoje baze, od kojih ga mnoge pristalice agresivnijih vojnih mjera optužuju da je prerano okončao sukob, a da nije uništio Hamas.

Netanyahu navodi da je Izrael nanio veliku štetu vojnim kapacitetima Hamasa i ubio 200 ekstremista, među kojima 25 visokih komandanata. Izraelski premijer dodaje da je pogođeno više od 100 kilometara tunela koje koriste ekstremisti, kao i minobacači i druga vojna infrastruktura.

Međutim, Izrael nije uspio zaustaviti raketnu paljbu. Palestinski ekstremisti su lansirali veliki broj raketa koje su, u nekim trenucima, po svemu sudeći uspjele nadjačati izuzetno čvrstu protuzračnu obranu Izraela. Izraelska vojska kaže da je presrela 90 posto raketa, a da su stotine raketa pale u samu Gazu, od kojih jedna usmrtila osmočlanu palestinsku porodicu.

Kao i u slučaju prethodna tri rata, sukobi su okončani neformalnim dogovorom o prekidu vatre, uz posredovanje Egipta i još nekoliko zemalja. Točni uvjeti primirja nisu objavljeni.

Hamas tvrdi da je Izrael pristao okončati policijske akcije u kompleksu džamije Al-Aksa u Jeruzalemu, i prijetnju iseljavanja palestinskih obitelji iz obližnje četvrti Sheik Jarrah. Te dvije izraelske aktivnosti su pokrenule palestinske prosvjede i sukobe s policijom, poslije čega je izbio rat. Međutim, Izrael i posrednici nisu potvrdili da je postignut takav dogovor.

Raniji prekidi vatre zaustavljali su veće sukobe, ali su bili nestabilni. Izrael i Hamas su vodili četiri rata i često razmjenjivali vatru od kad je islamska militantna grupa preuzela kontrolu and Gazom od snaga lojalnih Palestinskoj samoupravi, 2007. godine. Sporadični sukobi kod Al-Akse poslije molitve u petak bili su rani test izdržljivosti novog primirja.

Nijedan prekid vatre nije se bavio suštinskim pitanjima među kojima je izraelska okupacija zemlje na kojoj Palestinci žele svoju buduću državu, kao i odbijanje Hamasa da prizna Izraelu pravo na postojanje. Izrael i Palestinci više od deset godina nisu vodili sadržajne mirovne pregovore.

Ponovo izbori u Izraelu? Politički protivnici Netanyahua su bili na rubu formiranja vlade i njegove smjene poslije četvrtih izbora u dvije godine koji nisu dali jasnog pobjednika. Međutim, kada su izbili sukobi, osjetljivi pregovori o koalicijama s arapskim strankama su privremeno zamrznuti.

U početku je izgledalo da je rat ojačao političke izglede Netanyahua, i omogućio mu da se predstavi kao jak lider koji kažnjava neprijatelje zemlje. Međutim, kada je prekid vatre stupio na snagu, kritike su se ponovo čule.

Nikada nije bilo jasno hoće li Netanyahuovi protivnici, koji potiču iz svih dijelova političkog spektra - od premijerovih nekadašnjih desničarskih saveznika do arapskih partija - moći staviti na stranu svoje razlike kako bi ga uklonili s položaja. Moguće je da će se kasnije ove godine održati još jedni izbori.

Izraelci su, proteklih godina, duboko podijeljeni što se tiče Netanyahua, koji je optužen za korupciju i trenutno mu se sudi. U mjesecima prije rata, aktivisti su organizirali tjedne prosvjede ispred njegove rezidencije, koji će se sada vjerojatno nastaviti.

Bidenova administracija, koja se nadala da će izvući SAD iz nerješivih sukoba u regiji, kako bi se fokusirala na Kinu i klimatske promjene, sukobom koji nije očekivala ponovo je uvučena u nezahvalnu ulogu posrednika na Bliskom istoku.

Od početka najnovijeg rata, SAD su ponavljale da se Izrael ima pravo braniti, dok su tiho poticale napore da dođe do prekida vatre. U srijedu je, međutim, predsjednik Joe Biden poručio Netanyahuu da želi vidjeti "značajnu deeskalaciju".

Netanyahu je po svemu sudeći odbacio taj zahtjev, navodeći da je "odlučan nastaviti ofenzivu" dok se ne ispune ciljevi. Međutim, dan kasnije, pristao je na prekid vatre.

Bio je to rani test odnosa dvojice lidera koji su tijekom godina imali trenutke tenzija. Za to vrijeme, Biden je suočen s unutrašnjim pritiskom demokratske baze koja sve više izražava suosjećanje s Palestincima.

Državni tajnik Antony Blinken planira posjetiti regiju narednih dana.