Gotovo da nema poslodavca koji prije formalnog razgovora za posao kandidate ne podvrgne psihološkom testiranju i razgovoru sa psihologom. U zemlji s ovako visokom nezaposlenošću i manjkom radnih mjesta, mnoge osobe koje traže posao u kratkom roku prolaze na desetke testiranja. Ima i onih koji su deseti put dobili gotovo identičan test. O tome koji je smisao takvih testiranja te kako da osobe u potrazi za poslom i nakon desetog testa i desete odbijenice zadrže motivaciju za nastavak potrage za poslom, razgovarali smo s psihijatricom dr. Vesnom Štambuk
Psihotestovi su dobri ako poslodavac želi dobiti dodatne podatke o zaposleniku ovisno o tome što se njima istražuje. Na temelju dobivenih rezultata, vidi se koje od kandidata treba izdvojiti.
'Percepcija kvalitete individualna je. Psihotestovi se sastavljaju ovisno o tome što poslodavac traži od kandidata za neko radno mjesto. To može biti ispitivanje inteligencije, razine obrazovanja ili je li kandidat ekstrovertiran ili introvertiran', smatra psihoterapeutkinja dr. Vesna Štambuk.
Psihotestovima se dobivaju samo određene informacije koje ne moraju biti relevantne i jedini razlog za zapošljavanje pojedinca. S druge strane Štambuk misli kako je putem testova teže otkriti moralnost ili razinu interesa za posao određenog kandidata.
Kod psihološke obrade kandidata obavlja se pismeno testiranje, a nakon toga i razgovor sa psihologom. Ovisno o osobi koja se podvrgava testiranju, može doći do različitih rezultata testa i razgovora sa stručnom osobom. Jedan od uzroka tome može biti činjenica da je kandidat zatajio neke informacije o sebi.
Testovi se jednako primjenjuju na sve osobe, bez obzira na njihovu stručnu spremu. 'Klasificiranje po stručnoj spremi odnosi se na određena znanja, vještine i sposobnosti s obzirom na razinu obrazovanja', kaže dr. Štambuk. Jedino bi test opće informiranosti mogao dati različite rezultate, ali ni to ne mora uvijek nužno biti pravilo.
Prije testiranja najveći neprijatelj kandidata svakako su strah, nesigurnost i vjerovanje da ćete se potpuno izgubiti tijekom razgovora zbog prevelike treme. Dr. Štambuk savjetuje svim budućim kandidatima za posao koje čekaju psihološka testiranja: 'Samopouzdanje je nešto što imamo ili nemamo. Ako je pitanje samopouzdanja, prije razgovora za posao možete se malo pripremiti tako da saznate u koju tvrtku idete, s kim ćete raditi, kakva su iskustva drugih kandidata.'
Dolazi i do situacija da ljudi koji prođu nekoliko testiranja i razgovora za posao izgube motivaciju za daljnjim traženjem posla. Osobe se osjećaju nepravedno jer smatraju da su baš one zaslužile radno mjesto koje je dobio netko drugi. Dr. Štambuk kaže kako se rijetko dogodi da ljudi zbog takvih situacija potraže psihološku pomoć, obično sve odbijenice za posao budu samo okidač za neke prethodne teške situacije koje dovode do pristupanja terapiji kod psihologa.
Ako taj put niste dobili posao, ne dajte da vas to obeshrabri. Pokazali ste se u najboljem svjetlu i sigurno će vaše kvalitete biti zanimljive poslodavcu na nekom od sljedećih razgovora za posao. Trudite se biti iskreni tijekom razgovora i izbjegavati tvrditi da nešto znate raditi ako s tim niste upoznati. To vam može biti samo minus i kotačić koji vam neće donijeti željenu radnu poziciju.
