Besplatna hrana, korištenje fitnessa, zanimljiva putovanja i - pristojna plaća. Tko ne bi poželio takvu ponudu za posao, dan nakon što primi diplomu? Za razliku od Mrsićevih pripravnika za koje se jedva iscijedi 1.600 kunića puta dvanaest mjeseci, a onda na cestu, u Silicijskoj dolini 25 top koncerna poput Googleai Facebooka svojim početnicima daju prosječnih 4.634 dolara mjesečne plaće. Donja, malo nepristojna granica, je 4000, jer u potrazi za novim Zuckerbergerima, očevima nekog novog prijelomnog Facebooka, velike tvrtke široke su ruke, pa neki početnici već prve godine dobiju - što u novcu, što u beneficijama - do 84.000 dolara, koliko u prosjeku zarade Nijemci s doktorskim titulama, uspoređuje tjednik Focus.

Dok u Njemačkoj 30 posto diplomiranih mladih prvu godinu volontira, njihovi vršnjaci u Silicijskoj dolini, tom nadmoćnom kalifornijskom carstvu novih informatičkih tehnologija, mogu već živjeti na visokoj nozi i paradirati u dizajnerskoj odjeći.

Brojke na njihovim tekućim računima čak i za solidne njemačke prilike zvuče bajkovito: svojim praktikantima proizvođač softvera Palantir Technologies mjesečno daje 7.012 dolara, dvostruko više od plaće našega premijera, koji prima 19.068 kuna. Twitter daje 6.791 dolar, LinkedIn 6.230, Facebook 6.213, Microsoft 6.138, Ebay 6.126, Google 5.969, Apple 5.723, logistički gigant Amazon 5.631 dolar. Čak i za američke prilike gdje cijela obitelj u prosjeku godišnje zaradi nekih 37.000 dolara neto, to su začudne svote.

U privlačenju pravih kadrova i mladih talenata iz cijeloga svijeta, poznato je da Google i Facebook zaposlenicima uz ekstravagantne plaće nude i tako pažljive gratis usluge kao što su otvoren račun u kafeterijama, pranje rublja i prijevoz autobusom. Da bi zadržao najbolje od najboljih, Google im dopušta da 20 posto radnoga vremena troše na vlastite projekte.

Pa ipak, u nedavnoj anketi na pitanje koji razlozi najviše privlače mlade u Silicijskoj dolini, većina (75 posto) nije navela početna visoka primanja, nego mogućnost velike karijere. A velika karijera u konačnici opet znači golemi novac, što najbolje pokazuje nedavni dolazak u Twitter Inc. novog dopredsjednika Christophera Frya. Za prelazak iz softveraškog Salesforcea, koji je ovaj u nekoliko godina iz patuljka pretvorio u vodeću tvrtku toga profila, Twitter se ispružio s 10.3 milijuna dolara u dionicama, uz osnovnu plaću od 145.513 dolara i bonus od 100.000. Tako visoku zaradu zaposlenik ne mora opravdati samo nedvojbenim poslovnim probojima, nego i širokim obrazovanjem (Fry je doktorirao na području kognitivnih znanosti) i promoviranjem zdravog i dinamičnog života, pa novi dopredsjednik Twittera surfa, jedri i juri na snowboardu.

U tom prebogatom dijelu Amerike mladi informatički lavovi, pod pretpostavkom da je riječ o vrhunskim 'A-igračima', tako su najtraženija roba. Jer, tehnologija je sve složenija, izazovi sve veći zbog najnovije eksplozije start-up tvrtki, a velikani poput Googlea započinju selidbu iz virtualnog interneta u stvarni svijet proizvodnje, udružujući snage s automobilskim moćnikom Audijem, preuzimanjem 'Nesta' za 3.2 milijarde dolara ( tvrtke za proizvodnju high-tec termostata) i kupovanjem osam robot-tvrtki. Cilj je masovno korištenje umjetne inteligencije, zahvaljujući kojoj će prema nekim procjenama do 2025. biti ukinuto u svijetu 140 milijuna radnih mjesta, te – kako kaže Googleov menadžer Eric Schmidt – započinje bitka između računala i ljudi. U toj bitci računala hoće zamijeniti ljude, ali u Silicijskoj dolini za tako složene zadatke trebaju ipak ljude i to najbolje od najboljih, tzv. '10x' stručnjake, tehnološke supermene s učinkom deset kompetentnih stručnjaka, a njih nije lako naći.

Traže ih poglavito među mladima, a u potrazi za genijalcima investitori otvoreno preferiraju poduzetnike jedva zrele za brijanje – neki čak tvrde da se na području interneta ne isplati ulagati u one starije od 25 godina. Da biste razumjeli tehnologiju kakve su društvene mreže, morate biti mladi, kažu u Silicijskoj dolini, gdje mnogi pod 'savršenim' poduzetnikom smatraju nekoga dovoljno pametnoga da upadne na Harvard i još pametnijega da ga napusti. Tehnologija je toliko brza da neka od zanimanja ionako više neće postojati kada studenti dođu do diplome, pa jedan milijarder čak nagovara posebno uspješne na prestižnim sveučilištima da ih napuste i vrijeme pametnije utroše na inovacije.

U tom okruženju inženjeri ozbiljnije dobi u mnogim tvrtkama ne mogu dobiti ni pravo na razgovor o poslu, a ako posao i dobiju, plaće su im niže od plaća mlađih kolega. 'Dobna diskriminacija meritokratske Silicijske doline je golema greška', tvrdi profesor komunikologije na Sveučilištu Duke, Vivek Wadhwa. 'Poduzetnici i investitori uvjereni su da ljudi srednje dobi prestaju biti kreativni, no dovoljno se sjetiti Stevea Jobsa koji je najvažnije inovacije - iMac, iTunes, iPod, iPhone i iPad – izmislio tek nakon četrdeset i pete.'

Wadhwa kaže da gradnja kulta Silicijske doline oko mladih snaga ima smisla, naročito za web i mobilnu tehnologiju, jer mladi nisu opterećeni prošlošću, za razliku od starijih kolega koji su stekli iskustva u gradnji i održavanju sustava u starim računalnim jezicima i arhitekturi. Logika je s jasna: zašto plaćati 150.000 dolara godišnje radniku s 20 godina sada nebitnog iskustva, kada možete zaposliti nekoga sa svježom diplomom za samo 60.000? Uostalom, diplomac donosi nove ideje i ne mora juriti s posla zbog obiteljskih obveza. Ali...

'Današnji praktikanti odrastali su u doba kada se cijeli svijet povezao u golemu društvenu mrežu. Oni razumiju granice world wide weba, no ne znaju vlastita ograničenja. Budući da ne znaju što je nemoguće, Zuckerbergeri dolaze s novim rješenjima starih problema, što je odlična početna pozicija za mobilne i web kompanije', kaže Vivek Wadhwa. No, tvrdi on, tu treba završiti njihov zadatak, a započeti posao starijih, jer su za to potrebne poslovne i menadžerske vještine i zrelost, što dolazi s obrazovanjem, iskustvom i godinama.