‘Dobili smo mogućnost da do eventualne konačne primjene zakona možemo pokrenuti promjene Ustava. To je najveća prepreka za izručenje dijela ljudi za koje će se tražiti uhidbeni europski nalog jer su jednim dijelom ta djela otišla u zastaru’, izjavila je SDP-ova zastupnica Dragica Zgrebec novinarima u Hrvatskom saboru.

Rekla je i kako će se Zakon o europskom uhidbenom nalogu mijenjati po hitnoj proceduri, ali će se istovremeno raditi na promjenama Ustava.

Na pitanje je li Hrvatskoj trebalo toliko ‘natezanje’ s EK Zgrebec je rekla kako je trebalo, jer se pokazalo da o nekim stvarima treba pregovarati kako bismo postigli da svi građani zemalja EU budu u ravnopravnom položaju.

‘Postigli smo da ćemo riješiti i onaj dio koji se odnosi na uhidbeni nalog po kojem po postojećem zakonu ne bismo mogli reagirati, a to je da ćemo kroz promjenu Ustava riješiti problem zastare za teška kaznena djela, teška ubojstva.

Za HNS-ova zastupnika Gorana Beusa Richembergha dogovor ministra Miljenića i potpredsjednice Europske komisije Reding je na tragu onoga što je najavljivano proteklih dana.

Na pitanje o tome zašto je HNS ipak pristao na izmjene Ustava, iako im se u početku protivio, uzvratio je kako su pristali pod drugim uvjetima.

‘Prvotna inicijativa je bila da se sankcioniraju samo takozvana teška ubojstva s političkim predumišljajem, a kako ne postoji u kaznenom zakonodavstvu definicija što bi to točno bilo, a i mislimo da bi pravednije bilo obuhvatiti ukinućem zastare za sva teška ubojstva, dakle svi teški ubojice moraju pod jednakim okolnostima doći u ruke pravde, onda je to sad jedna nova situacije’, ustvrdio je taj HNS-ovac.

Beus Richembergh potvrdno je odgovorio na pitanje je li se cijela priča oko 'lex Perković' mogla i ranije završiti, dodavši ipak kako za takve dogovore treba vremena.