Unatoč najavama da ćemo do kraja iduće godine biti tehnički spremni za ulazak u Schengen, mnogo toga ovisi o tome jesmo li ispunili sve što će zadovoljiti stroge europske kriterije. Granica nam mora biti nepropusna, a stroga su pravila i za luke, posebice one zračne. Kontrolori iz Bruxellesa stižu u nadzor već u studenome. Pitanje je jesmo li ispravili zamjerke. Pod posebnim povećalom, kako neslužbeno doznajemo, mogla bi biti zadarska zračna luka, u kojoj je uočeno najviše nedostataka, ali i Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu
Kada je šef Europske komisije Jean-Claude Juncker prije tjedan dana u godišnjem govoru o stanju EU-a spomenuo da bi Hrvatsku trebalo pustiti u Schengen kad ispuni kriterije, bio je to jasan znak onima koji su mislili političkim pritiscima, poput Slovenije ili Mađarske, usporiti taj proces.
No ulazak u Schengen nije samo pitanje politike, to je prije svega tehničko pitanje. Ako nam granice, aerodromi i luke ne budu potpuno nepropusni kako bi branili vanjske granice EU-a, ulazak u Schengen mogao bi se prolongirati.
vezane vijesti
Cijeli je proces prilagodbe pravilima Schengena u fotofinišu. Od 120 milijuna eura, koliko nam je bilo dostupno za osiguravanje učinkovita nadzora vanjskih granica Hrvatske, ujedno vanjskih granica EU-a, iskorišteno je 119 milijuna. Obnavljane su policijske postaje u pograničnim mjestima, kupljeni specijalni autobusi, policijski helikopteri, radari, skeneri, kamere, plovila, automobili…
Za nešto više od mjesec dana stižu europski stručnjaci odgovorni za nadzor provedbe Schengena. To će možda biti posljednja i ključna provjera prije nego što daju zeleno svjetlo.
Prošle godine izdali su 98 preporuka, od kojih smo većinu ispravili. No, kako neslužbeno doznajemo iz izvora bliskih EU, u fokusu će biti sigurnost u zračnim lukama, posebice u zadarskoj, koja je ranije najlošije prolazila.
Pod povećalom je i najveća hrvatska međunarodna zračna luka, ona u Zagrebu. Iako je riječ o novoj zgradi, tehnikalije nisu bile u startu prilagođene strogim pravilima igre za Schengen. Dio njih još nije uklonjen, pa se može pretpostaviti da će prije studenog na ho-ruk krpati segmente koji nisu u skladu s pravilima. Riječ je uglavnom o relativno malim tehničkim zahvatima koji se mogu realizirati za tjedan-dva. Stoga je nerazumljivo zašto to dosad nije riješeno.
'U prvom Izvješću o napretku provedbe Akcijskog plana za uklanjanje nedostataka, koji je RH obvezna dostaviti do kraja rujna ove godine, Europskoj komisiji bit će vidljivo kako je od ranije usvojenih 98 preporuka već provedeno preko njih 60. Daljnje napore potrebno je usmjeriti na izgradnju infrastrukture i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na pojedinim graničnim prijelazima te ubrzati radove u zračnim lukama u svrhu ispunjavanja svih schengenskih standarda. Ponovljena evaluacijska posjeta za područje upravljanja vanjskom granicom (kopno i zrak) najavljena je za 27. studenog do 1. prosinca', stoji u odgovoru koji nam je dostavio MUP.
No da sigurnost u Zračnoj luci Zagreb shvaćaju olako, dokazuju i incidenti koji su se dogodili, a koji će zasigurno zanimati europske kontrolore koji uskoro stižu. Podsjetimo, riječ je o putniku koji je kasneći na let uspio otvoriti vrata pomoću tipke za slučaj opasnosti i trčati po pisti, zaustaviti vozilo koje prevozi prtljagu, ukrcati se uz odobrenje vozača i doći do aviona. Ukrcaj mu je, naravno, dozvoljen.
Ljetos je i drugi sigurnosni propust dospio u medije. Pijani vozač Ubera uletio je na pistu, i to preko rampe za prolaz tehničkih vozila, poput cisterni za gorivo za zrakoplove. Vozila na toj rampi trebala bi biti detaljno pregledavana.
Vjetar u leđa ipak nam, osim Junckera, daje iznenađujuće uspješna implementacija šengenskog informacijskog sustava (SIS), na koji smo spojeni od kraja lipnja ove godine.
Danas završava četverodnevna procjena hrvatske učinkovitosti korištenja sustava, osnovnog alata policija država unutar Schengena.
Hrvatska je u samom startu pokazala iznimne rezultate, znatno bolje nego neke druge države ranije.
