'Uzrok stradavanja 12 vatrogasaca nije eruptivni požar nego detoniranje rasutog eksplozivnog punjenja jedne ili dviju odbačenih bombi, po svoj prilici CBU-87, s NATO-vih zrakoplova nakon kosovske krize u proljeće 1999. godine', tvrdi u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju bivši časnik HV-a. Objasnio je kako je kada je objavljeno službeno izvješće, u kojem tvrde kako je riječ o fenomenu - tzv. eruptivnom požaru, odlučio sam provesti vlastitu istragu.'

Nediljko Pušić uspio je tijekom sedam mjeseci prikupiti relevantnu vojno-medicinsku i znanstvenu dokumentaciju, koja uvjerljivo podupire njegovu tezu o uzroku stradavanja vatrogasaca. Umirovljeni časnik HV-a bio je siguran da će i ekspertna skupina koja je angažirana na istraživanju uzroka tragedije doći do istih saznanja i da će djelovati institucije sustava kojima se obratio i stavio im na raspolaganje kompletnu dokumentaciju još u studenome 2008. godine.

Tim sudskih vještaka pod vodstvom Miodraga Drakulića došao je, međutim, do zaključka da je da je na Kornatu 30. kolovoza došlo do fenomena poznatog kao 'izgaranje nehomogene plinske smjese', što je bio primaran uzrok stradavanja dvanaest gasitelja. Tijekom širenja požara jedno krilo vatrene fronte ušlo je s južne strane brda Veli vrh u klanac uvale Šipnate. U toj fazi požar je, kako se navodi u priopćenju, vjerojatno imao karakteristike tzv. eruptivnog požara te je u svom širenju uzbrdo vrlo brzo stigao do akumuliranih plinova i para u klancu iznad uvale Šipnate te ih zapalio.

Pušić, sudionik Domovinskog rata i pravnik po struci upustio se u istraživanje i proučavao vojnu tehnologiju, eksplozivna sredstva i medicinske posljedice za ljude. Pročitao je sve što je bilo raspoloživo o eruptivnim požarima, uključujući i web-stranice američkog ministarstva šuma koje ima goleme baze podataka o šumskim požarima, i shvatio da to s kornatskom tragedijom nema nikakve veze. 'Za eruptivni požar preduvjet je šuma, velika količina drvne mase i kisika, čega u ovom slučaju nije bilo', zaključuje Pušić kojega su brinule i ozljede kornatskih vatrogasaca jer se radilo o teškim opeklinama koje ne može izazvati zapaljena trava.

'Prvi su na mjesto tragedije došli vojni specijalci i policija i svi su odreda rekli da je cijeli otok smrdio na eksploziv. Samo pogledajte fotografiju Kornata prije požara i nakon 30. kolovoza. Vidjet ćete efekt 'spaljene zemlje', kao da je, kako je to u prvom javljanju kazao Stipe Božić, bačen napalm na otok..', podsjeća umirovljeni časnik HV-a.

Nediljko Pušić želi upozoriti Vladu i nadležna ministarstva na činjenicu da u Jadranu ima još deset neotkrivenih NATO-ovih bombi bačenih nakon bombardiranja Srbije, kako stoji u NATO-vom izvješću iz 2004. godine. Te su eksplozivne naprave izvor potencijalne katastrofe, a još nisu uklonjene.