Početak nove školske godine učenicima, nastavnicima i roditeljima donosi i mnoge novosti, ali otvara i mnoga pitanja. Kako će izgledati eksperimentalni program cjelodnevne nastave, jesu li škole, a osobito nastavnici spremi za novi projekt, radi li se na novom Zakonu o odgoju i obrazovanju, hoće li biti sindikalnih akcija zbog plaća zaposlenih u školama?
Jedna od škola koja s novom školskog godinom počinje s programom cjelodnevne nastave je i Osnovna škola Augusta Cesarca u Krapini. Matilda Juričev Žigman, ravnateljica Osnovne škole Augusta Cesarca u Krapini, za emisiju Hrvatskog radija U mreži Prvog objasnila je koje promjene u novoj školskoj godini očekuju učenike.
'Najvažnija promjena je duža nastava, imat ćemo nešto više sati, nije to ništa preoperećujuće. Imamo i više odmora, rekreacijsku pauzu, tjelovježbu, pojačan broj izvannastavnih aktivnosti. U razrednoj nastavi učitelji više neće predavati tjelesni što će im biti olakšavajuće, a pojedini predmet su se podijelili na dva, novi predmeti su svijet i ja te praktične vještine, rekla je ravnateljica.
Ravnateljica je komentirala situaciju s otporom roditelja na program cjelodnevne nastave i kazala da su u njenoj školi mišljenja bila podijeljena.
- Nakon sastanka koji smo proveli u školi i pokušali objasniti o čemu se radi velika većina je bila za jer su oni godinama tražili od škole da se napravi produženi boravak što nismo bili u mogućnosti, dodala je.
vezane vijesti
Antonija Mirosavljević, predsjednica Udruge ravnatelja Osnovnih Škola, osvrnula se na spremnost škola za program cjelodnevne nastave i prve reakcije škola.
- Naši ravnatelji koji su u programu cjelodnevne škole su zadovoljni, još uvijek rade tjedna zaduženja, snimaju stanje koje je među učenicima i roditeljima u smislu izvannastavnih aktivnosti i onoga što djeca žele jer naravno da će roditelji morati dati suglasnost na koje aktivnosti će njihova djeca ići. Ostale škole su također sve spremne. Polako se svi posljednjih godina pripremamo za jednu smjenu od energetskih obnova škola, od obnova kuhinja pa do sada kada se svi prijavljujemo na projekte i natječaje za gradnju i dogradnju naših škola, rekla je Mirosavljević.
Dodala je da nema prevelikih promjena što se tiče nastavnih sadržaja koji su se do sada odvijali, a da je razlika u tome što učenici sada imaju tri obroka u školi, rekreacijske pauze, pojačano i dodatno praćenje učenika.
- Neki učenici će biti do 15 sati u školi, neki 14 sati, a neki do 17 ili 18 sati ako upišu sve dodatne aktivnosti koje će im biti omogućene u njihovoj školi, kazala je Mirosavljević.
Ana Hinić, predstavnica Sindikata hrvatskih učitelja, osvrnula se na spremnost učenika na eksperimentalni program cjelodnevne nastave i ocijenila da su reakcije učitelja različite od dana kada su odabrane škole koje će sudjelovati u programu eksperimentalne nastave.
- Ono što naši učitelji, stručni suradnici i ostali zaposlenici u školama nama govore je da ne znaju što ih očekuje. Moramo imati u vidu da smo imali već nekoliko neuspjelih reformi i da pod dojmom svega što se događalo u prošlosti su skeptični. Međutim ljudi su dobili odgovore na pitanja koja su ih mučila na početku. Jako puno stvari će se rješavati u hodu pogotovo što se tiče izbornog programa koji nije obavezan za djecu i ne možemo znati sada na početku što nas očekuje to ćemo vidjeti kroz ovu godinu, objasnila je Hinić.
"Cjelodnevna nastava će omogućiti školama sve ono što im je trebalo"
Dodala je kako je predviđeno da se na kraju školske godine radi evaluacija programa što smatra izuzetno važnim kako bi se utvrdilo gdje su nedostaci i na čemu se treba raditi. Mirosavljević je istaknula kako će cjelodnevna nastava omogućiti školama sve ono što im je trebalo.
- Znam da je najveći teret na našim učiteljima i tako je u svakoj reformi, dodala je.
Iva Ivanković, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, komentirala je navode Ministarstva obrazovanja o provedbi cjelodnevne nastave u svim školama ako eksperimentalni program bude uspješan.
- Ne bismo se upuštali u ovakav projekt da ne mislimo da to nije moguće. Da bi se neke stvari i aktivnosti realizirale za to moraju postojati preduvjeti, a jedan od preduvjeta je naravno i infrastruktura. Nisu nam sve osnovne škole jednosmjenske zato što je veći broj učenika nego što je samih institucija. Vlada RH osigurala je značajna sredstva za infrastrukturna ulaganja.
Moramo izgraditi dovoljan broj škola, a usporedno s tim želimo provesti eksperimentalni projekt cjelodnevne škole kako bismo provjerili koji je to optimalan program koji se kroz četiri godine kada gradimo infrastrukturu može provoditi u našim školama, objasnila je Ivanković.
