Oni su stari, zapušteni i urušeni. Neki od njih nalaze se na centralnim gradskim pozicijama. U nečijim očima oni su tek zemljište s fantastičnom lokacijom, a u drugima vrijedni primjeri industrijske arhitekture 19. i 20. stoljeća. Kompleksi Paromlin, Badel-Gorica i Nada Dimić dio su identiteta Zagreba ma koliko danas šutjeli o tome
Grad se, paralelno s njima, razvijao kako u urbanističkom, tako i u demografskom smislu, kaže Goran Arčabić, viši kustos u Muzeju grada Zagreba. U užem arhitektonskom smislu te su zgrade konstrukcijski tour de force svoga vremena, smatra teoretičar arhitekture Maroje Mrduljaš, priznavši da nije veliki optimist u pogledu budućnosti spomenutih kompleksa. Ipak, događanja u Varšavskoj i na Cvjetnom trgu pokazala su građansku osjetljivost prema pitanjima prostora.
Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara vlasnik ga je dužan čuvati i održavati, provoditi mjere zaštite i snositi troškove održavanja, navodi prof. Silvije Novak, pročelnik Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Vlasnik Paromlina i Badel-Gorice je Grad Zagreb.
Zašt kriza spašava Paromlin i kakva budućnost očekuje devastirane objekte industrijske baštine pogledajte u video prilogu.
