13.45 Živković je u propivijedi apelirao na one koji znaju gdje su kosti ubijenih, da to otkriju. Istaknuo je kako ne postoji kolektivna krivnja srpskog naroda. Uz to je naglasio da se želi zatrti domoljublje. 'Ja kao gradišćanski Hrvat nikome ne dam Hrvatsku, nedajte je ni vi!'. Prafrazirao je pjesmu Marka Perkovića Thompsona 'Moj Ivane' govorivši o iseljavanju. Pa je kazao: 'Vratit će se Ivan i pitati čija je ono livada, čija je ono trava. Čiji je ono Vukovar?'.

'U vašem prljavom kazalištu koja još uvijek nema završnog čina lustracije', poručio je Živković i dodao: 'Otvorite arhive. zatvorite arhivare'.

'Blakanski duh izdahnite, a europski dah udahnite', kazao je. Okupljenim političarima je kazao da ih je narod izabrao da budu konstruktivni, a ne destruktivni što je izazvalo pljesak okupljenih. Kaže kako je gledao kako se cijeli svijet divi Kolindi Grabar Kitarović i njezinom ponašanju na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji.

13.00 Misu zadušnicu na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata ove će godine misni predvoditi mons. Egidije Ivan Živković, željezanski biskup iz austrijskoga Gradišća.

Pozdravljajući okupljenje, đakovačko-osiječki nadbiskup Đuro Hranić zabunom je premijera Andreja Plenkovića titulirao kao monsinjora što je izazvalo salve smijeha okupljenih. Sebi se nasmijao i sam nadbiskup.

12.40 Po dolasku kolone na Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće za poginule.

12.15 Kolona sjećanja u kojoj je nekoliko desetaka tisuća ljudi stigla je na Memorijalno groblje.

10.40 Saborski zastupnik i bivši SDP-ov ministar branitelja Predrag Matić u nedjelju je u Vukovaru rekao kako nije siguran da bi poginuli branitelji bili zadovoljni za što su dali svoje živote. 'Danas se prisjećamo, ja bar osobno - a siguran sam i najveći dio ovih ljudi - suboraca, prijatelja, civila, stradalnika, koji su 91. godine stradali. Ali isto tako ovo je spomen na sve hrvatske branitelje, ja to tako doživljavam', kazao je Matić.

'Branitelji koji su dali svoje živote za slobodu Vukovara i cijele Hrvatske su dobri, pošteni i časni, nisam siguran da bi bili zadovoljni za što su dali život', poručio je Matić, i sam vukovarski branitelj.

10.30 Nakon programa u dvorištu vukovarske bolnice formirana je Kolona sjećanja. Na čelu su joj vukovarski branitelji i obitelji ubijenih i nestalih branitelja. Riječ je o putu od pet i pol kilometara do Memorijalnog groblja.

10.00 Klapa sv. Juraj HRM-a izvela je hrvatsku himnu čime je započelo službeno obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Nakon prigodnog programa biti će formirana Kolona sjećanja na čijem će čelu biti vukovarski branitelji. U Vukovaru je predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te brojni ministri i predstavnici oporbe.

9.58 Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je prije početka komemorativnog programa u vukovarskoj bolnici u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara da su osjećaji na ovaj dan usmjereni žrtvama, junacima onima koji su odatle odvedeni na Ovčaru.

9.57 Zamjenik zapovjednika 204. vukovarske brigade i obrane grada tijekom bitke 1991. godine Branko Borković poznatiji kao Mladi Jastreb, u nedjelju je u Vukovaru poručio svima koji žele zaustaviti vukovarsku kolonu sjećanja da 'nek' im je sa srećom'.

9.55 'Prisjećamo se žrtava, poginulih i ubijenih, nestalih branitelja i civila. Radilo se o velikoj tragediji, međutim ta bitka je dovela do konačne pobjede Hrvatske u Domovinskom ratu. Ovo je poruka, ne samo hrvatskom narodu, nego cijelom svijetu, da je rat najgori način rješavanja problema. Uvijek rješenja treba tražiti, mirnim putem, naravno vodeći računa o dignitetu svakog naroda. Hrvatski narod je u Vukovaru pokazao junaštvo, hrabrost, spremnost na žrtvu, spremnost da se bori za svoju slobodu, domovinu i bez obzira na svu tragediju, ovo je u konačnici bila velika pobjeda', poručio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

9.51 Došli smo u 20. Kolonu sjećanja u znak poštovanja prema žrtvi Vukovara', kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Vukovar 20 godina nakon reintegriranja ima snažnu potporu svih institucija vlasti, posebno Vlade. Provode se projekti u svim domenama...Predstoji nam da se izbalansira očiti demografski nedostatak i da otvorimo vrata investitorima i da ljudi ostaju u najlijepšem gradu na Dunavu', poručio je premijer.

<<<Osamdeset sedam dana užasa: Prisjetite se opsade Vukovara kroz rijetko viđene fotografije

<<<Gospođa Vini Rakić zapalila je prvu svijeću u Vukovarskoj, a njezina akcija ubrzo se proširila zemljom: Svi to rade iz srca

<<<Na Vukovar je padalo i 11.000 granata dnevno, pogledajte kako je tekla najkrvavija bitka Domovinskog rata

9.27 'Danas se s posebnm pijetetom sjećamo svih žrtava koje su pale u Vukovaru, Škabrnji i u cijelom Domovinskom ratu za slobodu i neovisnost Hrvatske. Znamo da je Vukovar pretrpio teško stradanje, ne ponovilo se. Želim da u Vukovaru svi žive život dostojan čovjeka. Da imaju posao, plaće, da nakon 27 godina okončamo potragu za nestalima kako bi njihove obitelji konačno mogle pronaći mir. To je najmanje što država može napraviti za njih', rekao je predsjednik SDP-a Davor Bernardić, javlja N1.

9.26 Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava u nedjelju je, na dan sjećanja na žrtvu Vukovara, ustvrdio kako je nedavni prosvjed protiv neprocesuiranja ratnih zločinaca probudio institucije te da pozdravlja i uvažava činjenicu dolaska predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca. Prosvjed je sad u drugom, trećem, desetom planu, danas pogotovo su nam heroji i živući i kojih nema u mislima, trebali bi biti svaki dan u godini u mislima onih koji su odgovorni svojom dužnošću za procesuiranje zločinaca, svaki dan bi trebali imati pijetet prema tim ljudima', rekao je Penava.

'To je sve što mogu reći, ovo je jednostavno misao na 91. godinu, na heroje grada Vukovara, hrvatske branitelje, stradale civile i nažalost nakon pada grada, na sve nevine žrtve na koje se bestijalno velikosprski agresor iskalio zbog silnih gubitaka tijekom borbe za Vukovar', poručio je Penava.

9.25 'Vukovar je grad heroj, duboko poštovanje Vukovaru, ogromnoj žrtvi u Domovinskom ratu, svim herojima Škrabrnje i Vukovara. U mislima smo s obiteljima naših poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja koji su se žrtvovali za današnji mir i slobodu Hrvatskoj', rekao je ministar obrane Davor Krstičević uoči početka komemoracije u dvorištu vukovarske bolnice.

Istaknuo je da je za njega, kao ministra obrane, i cijelu vojsku Vukovar gravitacijsko središte hrvatske države. 'Upravo zbog toga vratili smo Hrvatsku vojsku u Vukovar i ona je danas tu, da se to više nikada ne dogodi, u funkciji mira i sigurnosti', dodao je. Krstičević je podsjetio da se u Vukovar vratila završna svečanost završetka vojnih škola, jer 'upravo ovdje, na ovoj svetoj zemlji hrvatski časnik mora dobiti čin.'

'Prije dva dana smo u cijeloj Hrvatskoj vojsci organizirali dragovoljno darivanje krvi za Vukovar i dalje ćemo jačati odnos Hrvatske vojske i herojskog Vukovara', rekao je ministar obrane.

9.00 Učenici osnovnih škola grada Vukovara zapalili su u nedjelju ujutro lampione duž vukovarskih gradskih ulica kojima će se kretati Kolona sjećanja, kojom će iza 10 sati od vukovarske bolnice do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata proći na tisuće domoljuba odajući počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine.

Na obljetnicu sloma obrane Vukovara, 18. studenoga, oni će se prisjetiti najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade u kojoj su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Sudionici obilježavanja najprije će se okupiti pred vukovarskom bolnicom i održati prigodni komemorativni program. Predvođeni hrvatskim braniteljima i članovima obitelji ubijenih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vukovara, krenut će zatim u tradicionalnoj Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje će najviša državna i ostala brojna izaslanstva polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast poginulima u obrani Vukovara.

Misu zadušnicu na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata ove će godine misni predvoditi mons. Egidije Ivan Živković, željezanski biskup iz austrijskoga Gradišća.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će na Dan sjećanja dio Vlade biti u Vukovaru, gdje će iskazati pijetet prema žrtvama te još jednom dati političku podršku razvoju toga grada, a dio će Vlade biti u Škabrnji.

U Škabrnji će se obilježiti 27. obljetnica pokolja koji su 18. studenoga 1991. počinile srpske paravojne postrojbe potpomognute pripadnicima JNA s ratnim zločincem Ratkom Mladićem na čelu, kada je ubijeno 58 civila i 26 branitelja, a mjesto je bilo potpuno uništeno.

Vukovar - najveće razaranje u Europi nakon Drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata nijedan veći europski grad nije bio izvrgnut tolikom uništavanju, s izravnom materijalnom štetom procijenjenom na 9,5 milijardi kuna.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Okupacija je značila protjerivanje većine nesrpskoga stanovništva iz grada i okolnih naselja, a ratni zločin počinjen je nad ranjenicima i osobljem vukovarske bolnice na Ovčari.

Prema podacima vukovarske bolnice, ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Stotine djece ostalo je bez roditelja, a još danas 300-tinjak Vukovaraca nalazi se na popisu nestalih.

Vrh JNA očekivao da će osvojiti Vukovar u tjedan dana

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici započeli ranije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991. kada su bivša Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.

Oružana pobuna dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj i agresije JNA na Hrvatsku tada je bila na vrhuncu, a aktivna su bila sva ratišta – istočnoslavonsko, zapadnoslavonsko, kordunsko, banijsko, ličko, dalmatinsko i dubrovačko.

Vrh JNA pretpostavljao je da će Vukovar osvojiti u tjedan dana, no borbe su potrajale gotovo tri mjeseca, tijekom kojih su Vukovar i okolica svakodnevno granatirani i bombardirani, s čestim tenkovskim napadima kojima se željelo razdvojiti snage branitelja i zauzeti grad.

Odnos vojne moći sukobljenih strana svo je vrijeme bitke bio neravnopravan. Hrvatske snage u Vukovaru i okolnim naseljima nikada nisu brojile više od 3000 pripadnika, dok je, s druge strane, grad pod opsadom držalo oko 30 tisuća vojnika Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih snaga.

JNA je angažirala Novosadski korpus, riječnu mornaricu, dijelove ratnog zrakoplovstva, 252. oklopnu brigadu, mobilizirane su jedinice Teritorijalne obrane Srbije, a na vukovarsko bojište poslane su elitne Prva proleterska gardijska mehanizirana divizija i Gardijska motorizirana brigada. Angažirane su i jedinice pobunjenih Srba, te paravojne četničke postrojbe opremljene u Srbiji.

U napadima je redovito sudjelovalo ratno zrakoplovstvo, 400 tenkova, stotine minobacača i topova. Na grad je ispaljeno više od 6,5 milijuna projektila koji su ga na kraju potpuno uništili. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nekoliko su puta bezuspješno pokušavali deblokirati grad koji je sredinom listopada 1991. bio potpuno opkoljen. Skupine branitelja samostalno su se pokušavale probiti iz grada, no bile su preslabe.

Na potpuno razrušen grad dnevno je padalo po 11.000 granata

Život u opkoljenom i razrušenom Vukovaru bio je iznimno težak, nije bilo struje niti uredne opskrbe vodom i hranom. Većina civilnog stanovništva tjednima je bila u podrumima i skrovištima. Gradska bolnica bila je teško oštećena i radilo se u nenormalnim uvjetima, svi njeni katovi morali su biti napušteni i funkcionirala je u podrumu, s hodnicima prepunima kreveta.

Konvoji Crvenog križa i Liječnici bez granica probijali su se do grada kako bi evakuirali ranjenike i dopremili humanitarnu pomoć.

Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenom kada je bilo na desetke zračnih napada, a u pojedinim danima padalo je i do 11.000 granata, bombi i raketa na grad.

Potpuno razrušen i opkoljen Vukovar okupiran je 18. studenoga 1991. godine, iako je otpor branitelja mjestimično trajao do 22. studenoga.

Bitka za Vukovar stvarno je i simbolički bila važna za konačan raspad Jugoslavije jer se tijekom te bitke JNA potpuno transformirala u vojsku koja je podržavala i provodila velikosrpsku politiku tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.

U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.

Vukovar, kao i druga okupirana područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen je 15. siječnja 1998. godine, završetkom procesa Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.